Društvo

Raditi na građevinskim projektima rekonstrukcije i revitalizacije objekata u Kotoru poseban je izazov. To je za današnje izdanje emisije “Nedjeljni razgovor” kazala arhitektica, konzervatorka Marija Novaković, ispred arhitektonsko projektantskog studija “Enforma” DOO iz Kotora. 

Višegodišnja istraživanja, rekonstrukciju i adaptaciju kompleksa Peraške tvrđave Novaković izdvaja kao svoj najvažniji dosadašnji projekat.

“Sa poslovima na rekonstrukciji ovog objekta započeli smo  u junu 2016. godine, a završili ga u julu 2019. godine, nakon čega je revidovan. Kroz glavni arhitektonsko-konzervatorski projekat prilaz tvrđavi je zadržan sa postojećeg internog puta, preko stepeništa i novih montažnih rampi za lica sa posebnim potrebama. Interni put ima i malu zaobilaznicu, isključivo za auta za snabdijevanje, vatrogasna vozila, kao i za hitne slučajeve, a plan je da se autobusi i automobili zaustavljaju na trećoj traci, uz samu magistralu pored tvrđave, a turisti i posjetioci da originalnim stepenicama ulaze u dvorište tvrđave kroz petougaoni bastion, odnosno postojeći ulaz u tvrđavu”, pojasnila je Novaković.

Kako navodi, rekonstrukcija ulaznog bastiona se odnosi na postojeće zidove, puškarnice, kao i ukrovljavanje vrlo diskretnim ravnim krovom, jer su u njemu planirani biletarnica, info pult i mala suvenirnica.

“Na izlasku iz bastiona predviđena je rampa za lica sa posebnim potrebama, kao i perforirano stepenište koje vodi do postojećeg stepeništa tvrđave. Planirano je da se u dvorištu odvijaju brojna kulturna dešavanja karakteristična za Perast, poput, koncerata klapa, likovnih kolonija. Crkva Svetog Krsta, čija pozicija i dimenzije su definisane na samoj lokaciji, će se prezentovati u svojoj originalnoj osnovi i poziciji, kroz zidove visine 40 cm, kao i kroz autohtono popločanje koje će se predvidjeti između otkrivenih zaravnatih stjena. Javnosti će biti prezentovano i prvobitno popločanje ispred crkve, koje je takođe otkriveno kroz skorija arheološka istraživanja. U dvorištu je predviđena i rekonstrukcija postojećih platoa za topove, kojih je bilo ukupno tri, a samo je jedan ostao očuvan”, kazala je Novaković.

Oficirski dom je, naglašava, objekat koji je najviše stradao nakon napuštanja tvrđave. Predviđena je njegova potpuna rekonstrukcija, a dodijeljena mu je i sasvim nova namjena. “Svi postojeći spoljni zidovi su sačuvani, ali je unutar objekta predviđena nova zidna i krovna konstrukcija od kompozitnih materijala, ali u izvornom obliku i na način da se vizuelno naglase postojeći kameni ostaci. U oficirskom domu će, prema planu, biti smješteni kafe bar sa malom kuhinjom i sanitarnim čvorom koji je smešten u ukopani dio ispred tvrđave i potpuno je neprimjetan. U dvorištu tvrđave je tokom arheoloških istraživanja otkriven mali objekat, čija namjena je bila peć za đulad i kroz projekat je predviđena njegova zaštita i prezentacija”, pojasnila je Novaković.

Dodaje da će se tvrđava prezentovati u svom originalnom obliku i namjeni, jer je veoma značajna za Perast i njene stanovnike. Pojedini djelovi tvrđave će se koristiti kao galerijski prostori, ali većinom će to biti prostorije sa originalnom namjenom, veličinom, otvorima i svjedočiće o jednoj epohi, vrlo značajnoj za ovaj grad i Boku uopšte.

Podsjetimo, Peraška tvrđava, u narodu poznata kao kaštel ili forteca Sv. Krsta, podignuta je na najvišoj tački grada, zaravni u podnožju brda Sv. Ilija, nazivanog i Kašun. Na istom mjestu od davnina je postojala crkva za koju se u ceremonijalu opštine iz 1743. godine navodi da je najstarija koju su sami Peraštani podigli. Izgradnjom magistralnog puta Kotor-Risan prekinuta je veza tvrđave i grada koji je vjekovima štitila.

Tvrđava kakvom je danas vidimo sastoji se od gornjeg utvrđenja spratnosti tri etaže sa šetnicom i obodnog zida koji se od njega prostire južno ka gradu. Gornje utvrđenje, “mali kaštel” izuzev nadvišene šetnice i manjih kasnijih intervencija, podignut je u jednom mahu početkom XVII vijeka na temeljima fortifikacije sa kraja XVI vijeka. Pristupa joj se putem pokretnog mosta koji se oslanja na spoljno stepenište unutar donjeg odbrambenog pojasa. Priljubljen uz stepenište je romboidni objekat kasarne. Prolazak kroz kasarnu jedini je put kojim se iz dvorišta pristupa stepeništu, a zatim i utvrđenju. Otvori na prvobitnoj tvrđavi su skromnih dimenzija, većinom u službi puškarnica i toparnica, dok su u kasnijim fazama nastali veći prozori kao i danas zazidani ulaz na sjevernoj fasadi. U najvišoj zoni tvrđave, sa sjeverne strane, nalaze se masivne konzole sa ostacima dvije urušene četvorougaone kule-stražare.

Zidovi donjeg odbrambenog pojasa koji se od kaštela prostire ka moru nose tragove više faza modifikacija i nadziđivanja. Ulaz u dvorište je na istočnom zidu, zaštićen petougaonim bastionom mada se njegov položaj u više navrata mijenjao. Perimetar je sa jugo-zapadne strane nepravilan, zapadni ugao je istureniji od istočnog, a oba su ojačani manjim polukružnim bastionima. Dvorište je nasuto, a za vrijeme francuske okupacije formirane su tri donje artiljerske platforme od kojih danas postoji samo dio popločanja. Arheološkim istraživanjima, prateći arhivske podatke, otkriveni su ostaci građevine u dvorištu. Sa sjeverne strane kaštela, izvan utvrđenog perimetra, smještena je bistrijerna iz vremena austrijske vladavine.

Nakon revizije glavnog projekta, kotorska Direkcija za uređenje i izgradnju raspisala je tender za rekonstrukciju I faze, koja podrazumjeva hitne mjere sanacije: vađenje korjena drveća iz zidova, čišćenje čitave tvrđave, plombiranje oslabljenih djelova kamenih zidova u bazi zida i na krunama zidova, kao i postavljanje privremene ulazne kapije. U toku su radovi na tzv. injektiranju ugroženih djelova zidova, kao i oba bastiona na južnoj strani utvrđenja prema magistralnom putu. To podrazumijeva i produžetak potpornog zida uz put, kako bi se dodatno obezbijedilo utvrđenje i spoljni odbrambeni pojas.

Na pitanje koji projekat u ovom trenutku smatra prioritetnim, Novaković kaže da je to revitalizacija sela Špiljari.

“Do sada je ovaj dragulj Boke bio nepravedno zanemaren, imajući u vidu istorijat, poziciju i sadržaje. Priželjkujem da budem dio tima i ukoliko budem pozvana, rado ću prihvatiti angažman kako bi obnovom graditeljskog nasljeđa ovog prostora Kotor i Boka, između ostalog, ostvarili pozitivan efekat na turističku ponudu”, zaključila je Novaković.

Ovonedjeljnu emisiju uređuje i vodi Sanja Čavor, a repizu možete poslušati večeras od 19 sati i 30 minuta.