Društvo

14.10.2020

1490

NOVA IDENTIFIKACIONA DOKUMENTA ZA POMORCE

U Lučkoj kapetaniji Kotor protekle sedmice je održana prezentacija Vladinog predloga načina izrade pomorske knjižice, dozvole za ukrcaj kao i identifikacione isprave pomorca (Seaman Identification Document – u nastavku SID) kao i prateće izmjene Pravilnika o pomorskoj knjižici, dozvoli za ukrcavanje i identifikacionoj ispravi.

Kako saopštavaju iz Unije pomoraca Crne Gore , u ime Ministarstva pomorstva i saobraćaja bio je prisutan Vladan Radonjić - direktor Direktorata za pomorski saobraćaj, koji je podnio predloge te zatražio mišljenja, sugestije i eventualne predloge izmjena.

“Pozvani da daju svoje mišljenje bili su predstavnici Unije pomoraca Crne Gore, Udruženja kapetana Crne Gore, lučki kapetan iz Kotora, pomorski pravnik Lučke kapetanije Kotor, ITF predstavnik iz Bara kao i predstavnik udruženja Agencija za posredovanje pri ukrcaju pomoraca. Lučki kapetan iz Bara nije bio u mogućnosti da prisustvuje održanom sastanku.

Prva stavka razgovora bila je pomorska knjižica. Do promjene izgleda pomorske knjižice neće dolaziti u skorije vrijeme, mada smo informisani da se radi na tome da taj dokument u vremenu pred nama postane biometrijski i na taj način održi korak sa međunarodnim propisima i aktuelnom modernizacijom identifikacionih isprava.

Dozvola za ukrcaj, kako nam je objašnjeno, nije novi dokument koji će pomorac morati da ima, jer je namjenjen stranim državljanima koji upravljaju plovilima ili plove na plovilima naše zastave te nije bio predmet našeg interesovanja.

SID ili identifikaciona isprava pomorca je bio fokus prezentacije, pa se oko tog predloga najviše i diskutovalo. Da bi se pomorcima bolje približilo o čemu je riječ, moramo ih prvo upoznati šta je to SID, čemu služi, ko je izdaje, koliko traje i kako će izgledati.

Ideja o SID se rodila još u prošlom vijeku a prva ILO Konvencija (No.108) koja se tim pitanjem bavila datira davne 1958 godine. Najvažnija revizija postojeće Konvencije uslijedila je nakon nemilih događaja u SAD-u od 11-og septembra 2001., koja je rezultirala aktuelnom ILO Konvencijom C185 iz 2003. sa poslednjim dopunama iz 2016. a koju je do danas ratifikovalo 35 zemalja. Kao što je poznato, Crna Gora je pomenutu Konvenciju (No.185), ratifikovala u aprilu 2017., a samim tim je preuzela obavezu da pomenuti dokument izradi i opskrbi svoje pomorce u periodu od narednih 5 godina, odnosno najkasnije do aprila 2022. godine. To znači da izdavanje ovog dokumenta nije donesen odlukom lokalnih ili državnih administrativnih službi, već međunarodnom ILO Konvencijom čiji je Crna Gora potpisnik.

SID će se koristiti kao jedna vrsta „Ship’s ID“, i pomorcu će omogućiti tranzit u lukama, olakšan izlazak na kopno, odnosno ’shore leave’, a vrlo vjerovatno i olakšan prolaz pri tranzitu na određenim graničnim prelazima odnosno aerodromima. Svi smo svjedoci modernizacije prelaza gdje se sve više koriste elektronski dokumenti zarad bezbjednosti.

Direktor Direktorata je prezentirao dokument čiji su izgled i sadržaj rađeni po jasnim upustvima gore pomenute Konvencije. Prikazan nam je dokument svjetlo plave boje, veličine kreditne kartice. Primjećeno je da je uzeta pozadina sa saobraćajne dozvole, sa manjim varijacijama i pomorskim detaljima. Dokument je dužan da sadrži osnovne podatke o pomorcu i to na prednjoj strani: fotografiju, ime i prezime, lične karakteristike, datum i mjesto rođenja, datum izdavanja i rok važenja. Isto tako sliku i elektronski potpis koji će se direktno uzimati iz baze Ministartva unutrašnjih poslova koji će ujedno biti i odgovorni za izradu.

SID bi u sebi morao imati integrisan čip od najmanje 32 kb koji će sadržati lične podatke korisnika te omogućavati elektronsko očitavanje. Na poleđini će imati podatke o administrativnom organu koji ga je izdao (najvjerovatnije kontakt broj ministarstva) sa utisnutim brojem telefona koji može poslužiti lučkim ili drugim vlastima za direktnu kontrolu vjerodostojnosti iste. Ovako urađen dokument bi imao izuzetno visok stepen zaštite ličnih podataka imaoca. Predlog izgleda indentifikacione isprave je prihvaćen većinom, uz sitne ispravke koje treba sprovesti, kako bi u potpunosti bio u skladu sa aktuelnim međunarodnim propisima.

Predlog prisutnih je bio da se rok validnosti SID-a produži na najduži mogući rok od 10 godina, kako bi se smanjili troškovi kao i obaveze pomorca, što je prihvaćeno. Zbog zakonskih odredbi nemoguće ga je izdati sa rokom validnosti dužim od trajanja Pomorske knjižice koja ostaje glavni dokument pomorca. Iz tog razloga, prvi SID će se najvjerovatnije izdavati sa rokom validnosti u skladu sa trenutno važećom matrikulom, a nakon toga će se izdavati simultano sa Pomorskom knjižicom odnosno sinhronizovano na 10 godina važenja.

Postavljeno je i pitanje o očekivanoj cijeni izrade ovog dokumenta, gdje nas je predstavnik resornog ministarstva uvjerio da će se cjenovno kretati u rangu lične karte. Činjenica na koju smo tokom sastanka ukazali, a to je da pomenuti dokument u sebi mora imati integrisani čip, bila je previdjeta, već je predlog riješenja bila perimjena ’Bar cod’ odnosno ’QR cod’. Obzirom da je posljednim amandmanom iz 2016. određeno da je integrisani čip obavezan, za očekivati je da izrada bude nešto skuplja.

Procedura bi bila sledeća: Pomorac predaje zahtjev za SID u Lučkoj Kapetaniji, koja zahtjev prosljeđuje Ministarstvu saobraćaja i pomorstva. Ministarstvo nakon provjere prosljeđuje MUP-u koji provjerava bezbjednosne karakteristike osobe. Ukoliko je sve u redu, pristupa se izradi, te gotove primjerke prosljeđuju Lučkoj Kapetaniji koja ih predaje korisniku, odnosno pomorcu.

Pohvalno je to što je državna administracija odlučila da konsultuje struku, odnosno dala je mogućnost i vrijeme predstavnicima pomorske privrede i pomorcima da ponuđen prijedlog pregledaju, uporede sa već postojećim dokumentima iz drugih država te na vrijeme uklone potencijalne greške. Članovi unije pomoraca su uporedbom predloženog nacrta dokumenta sa raspoloživim tekstovima iz važeće konvencije uvidjeli i na vrijeme ukazali na moguće greške, koje su odmah uzete u obzir te će se ispraviti na vrijeme i poštedjeti pomorce dodatnih dilema i naknadnih troškova.

Isto tako ukazali smo da se u novom Pravilniku iz djela koje se tiču pomorske knjižice uklone dvije stavke. Po predlogu Pravilnika u jednom od članova dokumenta predloženo je da se kao dokaz o plovidbenom stažu može zatražiti od pomorca i ugovor o radu (gdje po zakonu mora biti naglašena visina plate) kao i platna lista. Naš komentar je podržan od strane učesnika, posebno predstavnika ITF-a. Smatramo da je to lična stvar te kao takva ne može biti tražena na uvid, iz razloga onemogućavanja zloupotrebe tih podataka.

Takođe, tokom sastanka neizbježno je bilo povesti priču o poskupljenju troškova ispitnih komisija koje je bilo u žiži interesovanja proteklih dana, kao i o uslovima tj. lošem stanju same Lučke kapetanije kao ustanove. Iznijeti su mnogi razlozi kao opravdanje ali i određene sugestije za riješenje pomenutih problema, a primjetna je volja za riješavanjem istih. Nadamo se da će se tokom nekog od sljedećih sastanaka naći neko prihvatljivo riješenje za poboljšanje uslova rada u Lučkoj odnosno uslova prijema pomoraca i obrade njihovih dokumenata.

Upravni odbor Unije pomoraca je, kao i svaki put do sada, prije održanog sastanka obavio detaljnu analizu predmetne teme, sa ciljem dobijanja što kvalitetnijeg proizvoda za pomorce u prihvatljivom vremenskom periodu. Nadamo se da će se ova praksa nastaviti te da ćemo biti pozvani da aktivnije učestvujemo u donošenju odluka, kao i da će nam biti dostupne sve informacije koje se tiču nas samih, te da će praksa serviranja već gotovih riješenja pomorcima postati prošlost. Sve veća brojnost članstva Unije nam daje na snazi i nesumnjivo doprinosi motivaciji, jer sasvim je izvjesno da smo već sada jedna od najbrojnijih NVO u zemlji i okruženju”, saopšteno je iz Unije pomoraca.