Društvo

Danas je u sali kotorskog Instituta za biologiju mora održan sastanak sa ciljem prezentacije rezultata projekta „Ponavljanje mjera sprječavanja i ublažavanja otpada u moru u zaštićenim područjima Sredozemnog mora”.

Prezentaciju je vodila dr bioloških nauka Slađana Nikolić, saradnica na istraživanju.

Kako je navela, Institut je za sprovođenje projekta podržan od strane Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom i Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

U pitanju je, kako objašnjava, manji pilot projekat. Dio je velikog projekta pod nazivom “Očuvanje prirodnih ekosistema u zaštićenim područjima u moru ulaganjem zajedničkih napora mediteranskih zemalja u riješavanju problema otpada u moru “ koji se sprovodi u osam mediteranskih zemalja.

“ U okviru projekta se radilo na čišćenju morskog dna od otpada u moru – na uzgajalištima na Ljutoj, u Perastu i u Stolivu. Unutrašnji dio zaliva je odabran zbog Uneskove zaštite. Otpad smo sakupljali i u dva preventivno zaštićena područja na moru , a to su Sopot i Dražin vrt odnosno u zaštićenom području na otvorenom - u Platamunima. Sav otpad je iznešen na kopno, sortiran, determinisan, prebrojan i odnešen na deponiju” – objašnjava Nikolić.

Ona navodi da je u akciji učestvovalo šest ronilaca i da je među otpadom dominirao onaj iz “sfere akvakulture”.

“ Na uzgajalištu na Ljutoj smo sakupili 250 kilogama otpada - uglavnom  - pergolara,  plastičnih gajbi, mreža, vrša i kanapa kao i drugog otpada kojeg je bilo oko 50 komada – uglavnom limenke i plastične flaše. U Perastu smo sakupili 120 kilograma otpada – takođe iz oblasti akvakulture i oko 20 komada su činile limenke i plastične flaše. U Stolivu je sakupljeno oko 300 kilograma otpada , a ove druge, već pomenute, vrste je bilo oko 10 komada. U Sopotu smo sakupili ukupno 340 komada otpada - ukupne težine 68 kilograma, a kad smo razvrstali po kategorijama, po broju komada je bila dominantna plastika - oko 200 komada plastike je bilo, a nakon toga dolaze na red  staklo, keramika i metal... Na Dražinom vrtu je bilo 373 komada otpada težine 82 komada, najdominatnija je bila plastika - po broju komada, a po težini metalni otpad. Na Platamunima je bila najmanja količina u odnosu na ostale lokacije - 19 komada odnosno sedam kilograma težine. S obzirom da se radi o otvorenom području gdje je uticaj struja značajan, ovi rezultati su očekivani” – objašnjava Nikolić.

Jedna od mjera koje su, na osnovu rezultata, donijeli odnosi se na obilježavanje ribarskih alata. “Preporučujemo jasno obilježavanje bovom sa podacima o nazivu i broju ribarskog plovila i ribarske luke, a u skladu sa Zakonom o morskom

ribarstvu i marikulturi. Preporuka je da se ribarima da novčana nadoknada za vraćanje starih i oštećenih ribarskih alata, da se uvede obaveze, da se obavlja godišnje čišćenje morskog dna ispod uzgajališta. Izvještavanje o izgubljenim ribarskim alatima je takođe jako važno, a preporučuje se i zamjena plastičnih pergolara sa biorazgradivim pamučnim pergolarima” – rekla je, pored ostalog, Nikolić.

U sali Instituta za biologiju mora danas su prezentovani i rezultati nutritivnog kvaliteta mesa mušlji koji su dio „Food4Health“ projekta.

Prezentaciji su pored predstavnika Instituta za biologiju mora, prisustvovali i predstavnici Morskog dobra te neki od uzgajivača sa područja kotorske opštine.