Društvo

Tekst: Biljana Marković
Foto: Radio Kotor / B.M.


Voće afričkog porijekla - kivano, u Grblju uspješno uzgaja registrovani poljoprivredni proizvođač Đuro Donković.

Atraktivne plodove, neobičnog izgleda, svake subote na pazarni dan, nudi kupcima na kotorskoj pijaci.

Donković za Radio Kotor pojašnjava da ovo voće  raste uz pritku, poput krastavca.

„Vrlo lako se uzgaja i nije mu potrebna hemijska zaštita. Unutrašnjost mu je puna košpica ili špica kako mi kažemo. Ukusa je između kivija i krastavca i puno je vitamina“, ističe dugogodišnji prodavac na gradskom markatu.

Ove godine posadio je, kaže, malu količinu kivana budući da se kupci još uvijek nisu navikli na to egzotično voće, zbog čega je i potražnja mala.

„Jestiva je samo unutrašnjost. Plod se presječe i jede kompletno sve iznutra. Vjerovatno se upotrebljava i u kultnarstvu kao dodatak jelima“, objašnjava Donković.

Jedini na pijaci nudi i divlju žućenicu koja se najčešće konzumira kao salata.

Bere se u polju, gdje raste u periodu kiša.

„Uspijeva u vremenu kada ima dovoljno vlage, a temperature nisu ni visoke, niti niske. Teško je brati, jer je sitna, zbog čega morate da stojite sagnuti, a potrebno je i da se čisti. Na pijaci je vrlo tražena, jer je izuzetno zdrava kao salata, pa je mnogi kupuju“, kaže Donković.    

U Grblju takođe uzgaja i patlidžan lila boje, koji je mnogo mekši i manje gorak nego klasični.

„Lila patlidžan uzgajam od italijanskog sjemena koje je novog datuma“, napominje naš sagovornik na čijem štandu dominiraju i vrlo mali primjerci paradajza.

„To je stari paradajz, iz starog sjemena. Ima ga vrlo malo, jer sam prethodno dosta prodao. Cijena mu je visoka. Imam i paradajz koji je isto proizveden kod nas u Grblju, ali su sjemena italijanska. On je veličine jajeta, upotrebljava se za pelate i u njemu nema ni malo vode. Izuzetno je ukusan i izdržljiv za transport“, kaže Donković.

Dodaje da je domaća sorta paradajza vrlo ukusna, ali nije pogodna za transport, jer ne može da održi svježinu u dugom vremenskom periodu.

„Praktično je odmah za upotrebu“, naglašava on.

Procjenjuje da su italijanska i holandske sorte  potisnule autohtonu grbaljsku.

„Zbog toga što su ljudi tražili paradajz koji je zreo do peteljke i čvrst da može da bude svjež tri, četiri dana“, objašnjava Donković.

Poručuje da se Kotorani više odlučuju za konzumaciju domaćeg, grbaljskog paradajza.

Međutim, malobrojni, kaže, kupuju na gradskoj pijaci, od kada su otvorene one u Dobroti i Škaljarima.   

Izletnici su, kaže, najbrojniji kupci na markatu.

„Kupuju prolaznici, oni ljudi koji dolaze iz zemalja regiona u obilazak Kotora, a inače turisti sa brodova ne kupuju, niti njih interesuje ova roba“, zaključuje Donković.