Društvo

Gosti emisije ”Multikultura” na talasima Radio Kotora bili su Branislav Mitrović iz Evropskog romskog instituta za umetnost i kulturu u Srbiji (ERIAC) i producent, umjetnik, osnivač i frontmen grupe “Kal”, Dragan Ristić.  

Podsjetimo, projekat “Modifying Error 404: ka zelenim, digitalnim i inkluzivnim društvima”  koji je dijelom realizovan tokom ljeta u okviru ovogodišnjeg KotorArt-a, ukazuje na značaj i podiže svijest o tri važna stuba savremenih društava, digitalnim i manjinskim pravima i zelenoj agendi, podržan od strane Fondacije za otvoreno društvo.

Program Evropskog romskog instituta za umetnost i kulturu (ERIAC) odnosi se na širenje znanja o romskoj savremenoj umjetnosti kroz javnu diskusiju i nastupe muzičara, koji ljepotom i snagom umjetnosti nastoje ukloniti etničke barijere.  

Mitrović napominje da su imali čast da prvi put učestvuju  na KotorArt festivalu.

“Tom prilikom poslali smo snažnu poruku o zainteresovanosti Roma za uključivanje u očuvanje nacionalnog i  kulturnog identiteta i neophodnosti  institucionalizacije”, kazao je Mitrović, dodavši da su do sada učestvovali na najvećim festivalima umjetnosti u Evropi i svijetu, kao što su Venecijanski bijanale i Trijenale u Milanu. Romski umjetnici su na taj način imali priliku da se predstave na meinstrim sceni.

“EIRAC je osnovan 2017. godine u Berlinu, a mi smo prva kancelarija otvorena van sjedišta tog grada. Do sada smo realizovali više kulturno-umjetničkih programa. U galerijskom prostoru smo u par navrata izlagali djela naših romskih umjetnika iz regiona i Evrope, a organizovali smo i koncerte u saradnji sa partnerskim organizacijama”, pojašnjava Mitrović.

Osim kulture i umjetnosti u fokusu su im, kaže, politički pokret, preduzetništvo i obrazovanje.

“Kroz sve te važne segmente pokušavamo da utičemo na neophodne promjene u društvu i pozitivniju percepciju romske populacije. Do sada nismo imali instituciju u okviru koje smo mogli djelovati i biti prisutni na kulturnoj sceni Srbije i regiona. Vjerujem da će u godinama koje slijede biti mnogo lijepih dešavanja koje se tiču Roma, a okosnica će biti događaji kojima obilježavamo bitne datume u romskoj istoriji i kulturi”, ističe Mitrović.   

Romska umjetnost duboko je utkana u temelje vremena koje je kroz istoriju nosilo epitete preporoda i progresa. Koliko danas znamo na temu umjetnosti i kulture Roma, pitali smo producenta, umjetnika i frontmena grupe “Kal”, Dragana Ristića.

“Nažalost, o svemu što je vezano za Rome znamo veoma malo, jer u prošlosti nije bilo značajnijeg interesovanja od strane većinskog stanovništva. Sama činjenica da smo na ovim prostorima, pa i u Crnoj Gori 800 godina, dovoljno govori o tome koliko smo dio civilizacijskog poretka. Na sreću, EIRAC se bavi produkcijom, difuzijom i disaminacijom romske kulture, sa posebnim akcentom na savremenu romsku umjetnost što je dobar početak za izgradnju kvalitetnijeg društvenog ambijenta”, smatra Ristić.  

Za život jednog umjetnika, podsjeća, najvažnija je spoznaja o njegovom identitetu.

“On nas određuje u vremenu i prostoru, čini različitim, ali ne bezuslovno i sretnim. Vjerujem da je za mnoge nepoznanica da je, recimo, Roni Vud, dugogodišnji gitarista Rolingstonsa, porijeklom Rom, zatim, Žuzelino Kubiček, sekretar Pokrajinskog komiteta Komunističke partije Jugoslavije za Vojvodinu Slobodan Lala Berberski, čuveni holivudski Jul Briner, Čarli Čaplin. Sve te informacije su ostale negdje u virtuelnim podrumima naših duša i o tome se nikada nije govorilo”, napominje Ristić.

Ako je Evropa zajednička kuća za sve narode koji u njoj žive, onda, smatra on, mora postojati i dovoljno mjesta za Rome.

“Malo je poznato da su Romi pružili, recimo, nemjerljiv doprinos srpskoj kulturi. Najreprezentativniji dio srpske kinematografije je zapravo onaj koji se bavi Romima. Ono što me u ovom trenutku izuzetno raduje je što se Romski pokret u Crnoj Gori počeo buditi. Vrijeme je da se utvrdi  koliko Roma živi na ovim prostorima o kojima, nažalost, niko ništa nije znao”, rekao je Ristić, dodavši da imaju dvije misije.

“Jedna je obrazovanje neromskog stanovništa o tome ko smo, kakvu kulturu njegujemo, a takođe i upoznavanje samih Roma sa činjenicama  što predstavlja naše nasljeđe. Težnja je da pokušamo promijeniti perspektivu i da romsku priču ispričamo sa naše tačke gledišta. Naročito me raduje činjenica da su u ovaj proces aktivno uključeni mladi Romi i Romkinje.

Našeg sagovornika smo pitali, šta je za Rome važan instrument za osnaživanje i bolje pozicioniranje u društvu.

“Ono što smo mi zaključili, najprepoznatljiviji element romskog habitusa je umjetnost, odnosno muzika”, ističe Ristić, dodavši da je Romima potrebna iskrena institucionalizacija.

“Cio vijek pričamo o tome, ali se ništa ne mijenja. Suština je da moraju postojati instuticije koje će biti subvencionirane od strane države. To je ono što nama treba. Artikulacija političkih interesa pokreće sve. Osim toga, obrazovanje, stanovanje, zdravstvo, zapošljavanje, sve su to važne oblasti djelovanja u kojima ima puno prostora za unaprjeđenje”, objašnjava Ristić, uz konstataciju da su još uvijek razne vrste stereotipa u društvu duboko ukorijenjene.

“Bilo je orgomnih distinkcija, protjerivanja Roma, bez potrebe da se razumiju ljudi koji su komšije, prijatelji. Sama činjenica da pripadnici romske nacionalne zajednice žive ovdje, dovoljno govori o načinu na koji mogu percipirati prošlost, sadašnjost i budućnost. Zato je važno usvajati nove, pozitivne obrasce razumijevanja i prihvatanjaljudi koji ne pripadaju većinskom stanovništvu. Tranzicija svakako donosi dobre rezultate, ali ne svuda podjednako dobro. Njen najteži dio svakako je tranzicija ljudskog uma, svijesti. Bio bih sretan kada bi, na primjer, Ministarstvo prosvjete Crne Gore donijelo odluku koja korespondira sa postojećim strategijama da se svakog 8. aprila na času građanskog vaspitanja dva časa posvete temi koja će se zvati istorija i kultura Roma. To bi bio dobar početak puta na kome bismo trebali istrajati”, zaključio je Ristić.

Tekst: Sanja Čavor

Foto: arhiva Radio Kotora