Društvo

Naš sugrađanin dr Miroslav Vukičević, krajem protekle godine je javno odbranio doktorsku disertaciju u amfiteatru Pomorskog fakulteta Kotor, pod nazivom „Metodologija smanjenja katalitičkih ostataka na trajnost sporohodnih brodskih motora“ i tako stekao zvanje prvog doktora nauka po Bolonjskom procesu na Pomorskom fakultetu Kotor, sa iskustvom i pomorskim zvanjem upravitelja mašine.

Gostujući u emisiji Svijet nauke Radio Kotora, Vukičević navodi da doktorska disertacija sadrži 220 strana, a sastoji se od rezimea, uvoda, osam poglavlja, zaključka, spiska literature sa 93 citiranih bibliografskih jedinica, 106 slika, 42 tabele.

,,U samoj disertaciji  testiranja su obavljena  na raznim brodovima čiji motori su bili pogonjeni sa oznakama Sulzer 6RTA58, MAN 6G50ME-C 9.5, MAN 6S60MC, Mitsubishi 7UEC85LSII, Sulzer 7RTA52, a provjera podataka je obavljena na Wartsila (Transas) brodomašinskim simulatorima. Pored ove analize za potrebe precizne izrade modela prečišćavanja korišteni su podaci iz više dostupnih baza kao što su: Amos, DNV, Cat guard, MAN Diesel & Turbo, Alfa Laval i GEA. Za provjeru stanja radnih elemenata u glavnom motoru korištene su SWEEP i MAN fluid metode, SDA analiza, kao i LinerScan i LDM uređaji, dok su za potrebu izrade modela korišteni  programi Matlab, Simulink, Wolfram Mathematica i Visio“ - objašnjava Vukičević.

Stručna analiza materijala klipnih prstenova, kako dodaje, obavljena je na Univerza v Mariboru, kroz Bilateralni projekat između Crne Gore i Slovenije, u periodu od 01. avgusta 2018. do 31.decembra 2020.

,,Drugi dio laboratorijskih ispitivanja je obavljen na Institutu za crnu metalurgiju AD Nikšić u periodu 15.12.2020 do 15.01.2021. U ovoj disertaciji je obrađeno 100.699 uzoraka goriva iz svjetskih luka, a analiza rezultata je grafički prikazani u radu“- navodi Vukičević.

Kako ističe, veliku zahvalnost duguje kolegama pomorcima koji su mu izlazili u susret savjetima, predlozima, uzimanjem neophodnih uzoraka za analizu, i koji su omogućili da se važni eksperimenti obave na brodu i da se analiza obavi u nekoj od priznatih svjetskih laboratorija.

,, Zahvalnost dugujem i kolegama sa Pomorskog fakulteta , Mašinskog fakulteta,  Instituta za crnu metalurgiju kao i kolegama sa Fakulteta za strojnistvo u Sloveniji i Lloyd registru. Želim da se zahvalim i rukovodstvu Opštine Kotor,  na spremnosti da u skladu sa svojim mogućnostima pomognu istraživanje“- dodaje Vukičević.

Tokom pisanja doktorskog rada, kako navodi, susreo se sa brojnim izazovima.

,, Počev od toga da trebate naći mentora iz uske struke, koji će vam se posvetiti, zatim gdje u Crnoj Gori obaviti različita ispitivanja, kako dobiti preostali dio materijala sa broda, uzorke goriva i ulja za analizu, pa ponovo gdje to ispitati na akreditovanoj opremi.  Period  kovid pandemije je takođe usložio cijeli proces. Kada se osvrnem, mislim da je prilično turbolentan period pratio moje istrazivanje.

Kako je propisano pravilnikom doktorskih studija- mentor vam mora biti iz reda akademskog osoblja sa naučnim zvanjima sa Univerziteta Crne Gore (UCG) , ili kao što je bilo u mom slučaju akademskog osoblja van UCG, koji su angažovani na studijskom programu doktorskih studija. Mentor mi je bio  prof. dr. sc. Nikola Račić, redovni profesor Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, a pored  njega  članovi  komisije bili  su prof. dr. sc. Lazo Vujović, redovni profesor na Pomorskom fakultetu Kotor i prof.dr. sc. Žarko Koboević vanredni profesor odjela Sveučilišta u Dubrovniku, koji je ujedno bio i  predsjednik komisije“- navodi Vukičević.

Na naše pitanje- Koliko mu je iskustvo rada na brodu pomoglo u izradi doktorskog rada , odgovara:

,,Tokom rada na brodu imate mogućnost da istražujete i da budete upoznati preko servisnih pisama, publikacija. Sa druge strane, tokom pisanja doktorata, shvatite da je u brodskom mašinstvu sve povezano, da dosta toga utiče jedno na drugo, pa vam se onda čini da je sve važno i da sve morate spomenuti. To prilično proširuje samu temu i oblast istraživanja. Mislim da bi mi bilo prilično otežavajuće da sam nakon završenih osnovnih i magistarskih studija odmah upisao doktorske. Iz moje perspektive mislim da je veoma važno da imate iskustva u industriji, da bi dobili neophodnu širinu.

Sa druge strane, želio sam da pišem i istražujem o nečemu što je primjenjivo i to mi je bio jedan od najvećih satisfakcija nakon odbrane disertacije, kada su mi kolege iz publike prišle i rekle da je ovo sto je napisano primjenjivo i njima jasno. Takođe, koliko god da sam imao mogućnost da uslovno rečeno zakomplikujem predložen model u radu, vodio sam se idejom da predložim ono što je lako primjenjivo i što brodara ne košta previše, jer ako u radu predložite veliki broj senzora, detektora, ako čitav sistem napravite da bude skup, komplikovan za održavanje i rukovanje onda sve gubi smisao“- zaključio je Vukičević.

Reprizu emisije Svijet nauke u kojoj je gostovao dr Miroslav Vukičević možete poslušati  u srijedu 22. februara od 20 sati i 30 minuta.

Tekst: Tamara Vuković

Foto: privatna arhiva