Društvo

“Vrlo je teško u novonastaloj situaciji u vezi sa pandemijom korona virusa reći ko sve pripada ranjivoj kategoriji društva, pa je zato važno da svi poštujemo mjere, pazeći sebe čuvamo i druge i pokušamo da prihvatimo situaciju bez panike” – kaže za Radio Kotor psihološkinja i psihoterapeutkinja Ivana Mihović koja je gostovala u našoj emisiji “Ljetnje priče”.

Činjenica je, kako navodi, da u rizičnu kategoriju spadaju osobe koje zbog zdravstvenih problema mogu sa sigurnošću znati da im je “organizam iscrpljen”, a time i imunitet slab, no – komplikacije se mogu javiti i kod ostalih pa nije na odmet da svi budemo oprezni.

“Primjeri iz okruženja nam govore da to što je neko mlad i zdrav, nažalost, ne znači i da je imun na komplikacije koje virus sa sobom nosi. To što se osjećamo dobro nije garancija jer nikada ne znamo kakva će biti reakcija organizma na infekciju. To, naravno – nije razlog da paničimo već da odgovorno prihvatimo situaciju. Nije toliko strašno nositi masku, držati distancu i češće prati ruke jer to radimo zarad sopstvenog i zdravlja onih osoba sa kojima smo u kontaktu” – objašnjava Mihović.

Činjenica je da postoje i one osobe koje imaju stav: Ma, ne bojim se. Neće mene, sigurno.

Pitali smo: Da li se radi o odbrambenom mehanizmu ili zapravo o osobama koje nisu dovoljno svjesne da ovakvim stavom koji nerijetko prati opušteno ponašanje i nepoštovanje preporuka – ugrožavaju i sebe i druge?

Kod nas je, kaže Mihović, to na neki način kulturološka karakteristika.

“Na našim prostorima ljudi često ne brinu o zdravlju. Godinama ne odu kod ljekara iako imaju razlog za to. Postoje bolesti koje su možda problematičnije od ovog virusa, sa kojima dugo živimo, organizam nam pomaže da im se odupremo i “oprašta nam” i to dugo. No, bakterije i virusi dolaze spolja, agresivno i brzo reaguju i ne daju vremena organizmu da odmah reaguje i zaštiti se. Takođe, negodovanje odnosno odbijanje da prihvatimo situaciju – može biti i odbrambeni mehanizam. Takve osobe jednostavno objasne sebi da ne žele da razmišljaju o  temi” – pojašnjava Mihović.

Znamo što nam je negativno donijela situacija u vezi sa pandemijom. No, postoje i pozitivni efekti cijele ove borbe koja nas je natjerala da drugačije razmišljamo, postanemo kreativniji i možda upravo sada shvatimo koliko su važni razumijevanje i podrška bližnjih uprkos “brzini života” koju savremeno doba diktira.

“Naši ljudi ovdje su možda pripremljeniji na izolaciju i probleme koji se tiču ekonomske situacije, u odnosu na one u nekim drugim djelovima svijeta, jer je u prošlosti bilo mnogo izazova i iskušenja, mnogo teških perioda. Ipak, sve zavisi od osobe. Oni koji teško podnose “životne padove” će sigurno teže “proći”, a oni pozitivnog duha će se lakše prilagoditi. No, posljedice “ekonomskog pada” nas tek čekaju. To, opet, ne znači da treba da očajavamo već naprotiv - da se potrudimo da zadržimo taj osjećaj borbe za bolje sjutra, da skupimo hrabrost i pomislimo da ovo nije kraj svijeta jer - nije. Neophodna je ta volja da se gleda u budućnost. Jedni drugima možemo najviše pomoći podrškom i bodrenjem. Ova situacija nas, svakako, tome može naučiti. Nadam se da je ovaj period karantina bio dobra prilika za sve nas da se još više zbližimo sa članovima naših porodica. Ovo nije prva pandemija u istoriji, samo što je povezanost nekada na nivou planete bila manja, ljudi su manje putovali i manje su bili informisani. Meni se čini da nas je priroda opominjala, želim da vjerujem da je tako i danas u situaciji sa korona virusom, u nekim drugačijim razmjerama” – kaže Mihović.

Prilika je, ističe ona, da se upravo u jednoj ovakvoj situaciji zapitamo odnosno prihvatimo “kako je naš život pitanje jednog trenutka”.

“Okolnosti se nekad vrlo brzo mijenjaju. Tokom života nailazimo na različite situacije. Zato, treba da se trudimo da volimo sebe, gledamo na pozitivnu stranu, uradimo stvari koje smo odavno željeli, a nismo uradili. Volimo sebe. Mislim da je to najbolje za naše zdravlje”- poručila je Mihović.

Razgovor sa psihološkinjom i psihoterapeutkinjom Ivanom Mihović zabilježila je Jelena Kljajević.