Društvo

Međunarodni dan volontera (5. decembar) obilježava se širom svijeta kao podsjećanje na dan kada je 1970. godine stvoren Program Ujedinjenih nacija (UN) za volontere. Cilj je podstaći što veći broj ljudi da ponude svoje volonterske usluge, ne očekujući zauzvrat materijalne naknade za svoj rad. Pomaganje i posvećivanje vremena drugima smatra se izrazom ljudske humanosti, solidarnosti i uzajamnosti, kao i osjećanjem odgovornosti za svoju zajednicu, a “ljudi dobre volje”, kako ih nazivaju, dobijaju moralnu i društvenu satisfakciju.

Motivi za volonterski rad izraz su visoke svijesti i spremnosti da se odgovori na potrebe drugih i unaprijedi život u svojoj zajednici. Volonteri su u prilici da dobiju nova iskustva, znanja i vještine, da ostvare nova prijateljstva i kontakte, kao i da iskoriste mogućnost stručnog usavršavanja i ličnog napredovanja.

Volontiranjem se smatra dobrovoljno ulaganje svog vremena, truda, znanja i vještina u aktivnosti za dobrobit druge osobe ili cjelokupne zajednice. Osim koristi za društvo u cjelini, volontiranje ima i cijelu lepezu pozitivnih učinaka na samog pojedinca. Šta volontiranje predstavlja mladima i kakvu ulogu igra u njihovim životima za Radio Kotor govori Nastasja Barović, volonterka OO Crveni krst Kotor i predsjednica Omladinskog kluba „Fokus“.

Prema njenim riječima, Omladinski klub broji 48 članova starosne dobi između 7. razreda osnovne i 4. razreda srednje škole.

„Ako posmatramo pojedinačno, volonterizam je najvažniji zbog našeg ličnog razvoja. Često je volonterizam jedan od uslova za dobijanje stipendije, prakse, pa čak i pri zapošljavanju. Poslodavac će prije zaposliti nekog sa volonterskim iskustvom, iskustvom u radu, nego nekoga ko nema“ – ističe Barović.

Prema njenim riječima, volontiranje predstavlja jedan način stvaranja radnih navika.

Ona objašnjava da joj je volontiranje, između ostalog, pomoglo i u razvijanju komunikacionih vještina.

„Pomoglo mi je da stičem radno iskustvo, ali mislim da će mi najviše pomoći kada se budem upisivala na fakultet. Zato što uvijek pri aplikacji ćemo mi koji volontiramo imati prednost. Bez obzira što živimo u maloj sredini, naši građani ipak pokušavaju da naprave neku promjenu i neki iskorak, te da naprave neko dobro za našu zajednicu i ljude koji žive u njoj. Volontiranje je više zastupljeno u nekim ekonomski razvijenijim zemljama zbog toga što naši ljudi nekad ne mogu da priušte sebi rad bez naknade. Mislim da je to najveći razlog zbog čega je dobrovoljnost kod naših ljudi ugušena“ – ocjenjuje Barović.

Ona ističe da volontiranjem čovjek treba da se bavi iz ličnog zadovoljstva.

Podsjetimo,  organizacije Ujedinjenih nacija imaju značajno iskustvo u 115 različitih profesija, a svake godine 5.000 volontera UN iz više od 150 zemalja aktivno podržava programe, fondove i specijalizovane agencije Svjetske organizacije.