Društvo

Svake se godine 4. februara obilježava Svjetski dan borbe protiv raka kao jedinstvena inicijativa za borbu protiv ove globalne epidemije i njegov cilj je usmjeren na četiri osnovne tačke, podsjećaju iz Crnogorskog društva za borbu protiv raka.

To su: promocija zdravog načina života, omogućavanje ranog otkrivanja bolesti, postizanje dostupnog liječenja za sve i poboljšanje kvaliteta života oboljelim.

U skladu sa ovim smjernicama slogan Svjetskog dana borbe protiv raka glasi: „Mi možemo pobijediti rak. Ja mogu pobijediti rak”.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) pokrenula je kampanju zajedno sa Međunarodnom unijom za borbu protiv raka sa ciljem da se preduzmu efikasnije mjere u borbi protiv raka, podizanjem svijesti o malignim oboljenjima, promocijama mogućih načina prevencije, dijagnosticiranja i liječenja, kao i povećanjem kvaliteta života oboljelih. Simbolično obilježavanje ovog dana podržava prije svega pozitivan i aktivan pristup u borbi protiv raka. SZO je saopštila povodom 4. februara kako naučni dokazi pokazuju da se trećina smrti od svih vrsta raka može spriječiti, dok se jedna trećina može izliječiti kroz ranu dijagnozu i adekvatno liječenje.

Podsjećanja radi, rak je generički izraz za široku skupinu bolesti koje mogu zahvatiti praktično svaki dio tijela. Glavna osobina raka je stvaranje abnormalnih ćelija koje se ubrzano dijele i prerastaju svoje uobičajeno okruženje te se mogu proširiti na susjedne ali i udaljene organe remeteći njihove funkcije. Ovaj proces naziva se metastaziranje i metastaze obično budu uzrok smrti u terminalnoj fazi oboljelih. Same maligne ćelije nastaju nizom transformacija i prelazaka iz normalnih preko pre - malignih do malignih ćelija, taj proces je dugotrajan, višegodišnji ili decenijski, i predstavlja dragocjen period kada se ranim dijagnostikovanjem i adekvatnim liječenjem rak može u visokom procentu izliječiti.

U Crnoj Gori, više od 1.500 osoba svake godine oboli od raka, dok preko 1.000 osoba umre zbog raka. Najčešći kod muškaraca su rak pluća, rak prostate i rak debelog crijeva, dok su kod žena najčešći rak dojke, zatim rak debelog crijeva i rak pluća na trećem mjestu.

U svijetu preko 15 miliona ljudi godišnje oboli, a blizu 9 miliona ljudi umre od raka. Do 2030. godine očekuje se da će taj broj porasti na oko 30 miliona oboljelih i 17 miliona smrtnih ishoda ukoliko se nastavi nepromijenjenim trendom.

Najčešći uzroci smrti iz ove skupine bolesti u svijetu su karcinomi pluća, želuca, jetre, debelog crijeva i dojke. Oko 30% svih smrti zbog malignih bolesti nastaje zbog 5 glavnih rizika: konzumiranja duvanskih proizvoda, prekomjerne tjelesne težine, nedovoljnog unosa voća i povrća, nedostatka fizičke aktivnosti i prekomjerne upotrebe alkohola. Sama zavisnost o duvanu odgovorna je za jednu petinu svih smrti zbog malignih bolesti, kao i preko 90% svih smrti zbog karcinoma pluća.

Oko 20% malignih oboljenja uzrokovano je virusnim infekcijama (virusi hepatitisa B i C, humani papiloma virus).

Najveća smrtnost (oko 70%) od malignih oboljenja bilježi se u ekonomski nerazvijenim društvima.

Postoje strategije zasnovane na dokazima koje mogu smanjiti i kontrolisati breme malignih bolesti. One uključuju preventivno djelovanje na gore navedene rizične uzročnike, zatim vakcinisanje protiv virusnih uzročnika nekih vrsta raka, kontrolu izloženosti štetnim uticajima povezanih s radnim mjestom i kontrolu izloženostištetnom UV zračenju. Takođe, programi ranog otkrivanja (za rak dojke, rak debelog crijeva i rak grlića materice) uz podizanje svjesti populacije o ranim znacima nekih malignih bolesti mogu značajno doprinijeti smanjenju smrtnosti od malignih bolesti. Pravovremeno otkrivanje bolesti, uz dostupne i dokazane metode liječenja te osiguranu palijativnu pomoć za bolesnike kojima je potrebna su neophodni djelovi zdravstvenog sistema u kontroli problema malignih bolesti.

Rak je epidemija modernog doba i pogađa sve generacije. Zato treba učiniti sve što možemo kroz preventivne preglede, brigu o sebi i kroz zdrav način života da ove bolesti bude što manje, pridržavanjem jednostavnih savjeta: prestanite da pušite,hranite se pravilno, raznovrsno,

budite fizički aktivni, vodite računa o tjelesnoj težini, izbjegavajte pretjerano izlaganje suncu, sa kancerogenim materijama rukujte prema uputstvu, smanjite profesionalnu izloženost kancerogenim materijama korištenjem zaštitne opreme, izbjegavajte izlaganje stresu koliko možete i redovno kontrolišite zdravlje kod svog izabranog doktora.

Na kraju obavezno upamtite, prevencija i rano otkrivanje su najuspešnije oružje u borbi protiv raka!” – navodi se u saopštenju Crnogorskogh društva za borbu protiv raka.