Društvo

Međunarodna naučno-stručna konferencija „Boka Kotorska kao održiva nautička destinacija“, koja je okupila predstavnike institucija, naučne zajednice i stručnjake iz regiona kroz teme upravljanja obalom, zaštite mora i održivog razvoja turizma, održana je danas u Slavjanskoj čitaonici, u okviru programa Festivala vjetra.

Konferenciju je otvorio predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, koji je izrazio zadovoljstvo što je Festival vjetra ove godine dobio i kotorsko izdanje.

„U ime Opštine Kotor želim da izrazim zadovoljstvo činjenicom da danas u Slavjanskoj čitaonici imamo ovu temu i da ćemo na ovu temu moći da razgovaramo upravo u ovom formatu sa predstavnicima zainteresovanih građana, ali i sa predstavnicima institucija i da neke stvari rasvijetlimo do kraja. Ono što je značajno jeste činjenica da su organizatori Festivala vjetra uspjeli da, kao i prošle godine, okupe različite, kako se to danas popularno kaže, stejkholdere u ovoj priči i da teme koje ponekad djeluju i nedodirljive, dodirnu upravo u ovom prostoru koji, ja vjerujem, danas ima prvi put svoju punu upotrebu od rekonstrukcije. U ime Opštine Kotor i u svoje lično ime želim vam srećan rad i iskazujem spremnost da u narednim godinama segmenti Festivala vjetra budu ne samo dijelom organizovani u Kotoru, već i da Festival vjetra preraste na način da i Kotor i Boka Kotorska budu njegov dom“, poručio je Jokić.

U ime inicijatora bokeljske platforme za saradnju u očuvanju, promociji i razvoju morske kulture života, prisutne je pozdravila predstavnica Jedriličarskog kluba Delfin Antonela Stjepčević.

„Veliki pozdrav prije svih doc. dr Zorici Đurović koja je direktno zaslužna što je Festival dobio krila i u Kotoru ove godine. Velika zahvalnost Univerzitetu Crne Gore, odnosno Pomorskom fakultetu Kotor i Institutu za biologiju mora Kotor, koji od početka prepoznaju ovu našu inicijativu i daju nam vjetar u leđa i veliki značaj svemu ovome što pokušavamo, a to ne bismo mogli bez saradnje sa kompletnom zajednicom. Ove godine Festival vjetra ima čak 97 partnera. Velika je čast i zadovoljstvo što je Opština Kotor, na čelu sa predsjednikom Vladimirom Jokićem, prepoznala ovu inicijativu od starta i ove godine dala konkretnu podršku da stignemo u Dobrotu i krenemo sa realizacijom edukativnog i kulturnog segmenta programa. Nadamo se da ćemo dogodine imati i sportski segment. To nije samo sport, naši jedriličarski klubovi su osnovne pomorske škole. Djeca u našim klubovima uče da žive sa morem, da ga poštuju i razumiju kao svoju životnu sredinu“, kazala je Stjepčević.

Sekretar JK Lahor Petar Đurović izrazio je zadovoljstvo što je Pomorski fakultet Kotor prepoznao njihov klub kao partnera i uključio ga u organizaciju konferencije.

„Zaista se nadam da će Festival vjetra, koji se ove godine proširio na Kotor i Herceg Novi, samo još više rasti i da će njihov program biti sve kvalitetniji i veći. Koristim priliku da inicijatorima i organizatorima čestitam na entuzijazmu koji ulažu u sve programe vezane za Festival vjetra. Posebno mi je drago što se nalazimo upravo u Slavjanskoj čitaonici, mjestu koje je osmišljeno sa razlogom da se ovdje širi znanje i dijele ideje. S tim u vezi zahvaljujem Opštini Kotor, Sekretarijatu za investicije, Sekretarijatu za imovinsko-pravne odnose, Sekretarijatu za kulturu, sport i društvene djelatnosti, kao i Savjetu Mjesne zajednice Dobrota I koji su podržali ovu manifestaciju. Takođe, Jedriličarski klub Lahor naredne godine obilježava 80 godina postojanja. Za tih 80 godina bavili smo se pretežno radom sa djecom školskog uzrasta i njima prenosili ne samo znanje o jedrenju i sportu, već i znanje o životu sa morem, pomorskoj tradiciji Boke Kotorske, kulturnom nasljeđu i zaštiti životne sredine“, istakao je Đurović.

U ime Pomorskog fakulteta Kotor prisutne je pozdravila dekanica prof. dr Tatijana Dlabač.

„Voljela bih da ovaj vjetar koji je Jedriličarski klub Delfin već nekoliko godina prisvojio doda jednu ogromnu pozitivnu energiju i da zaduva ne samo Kotorom, nego Bokom i Crnom Gorom, pa da svi zajednički promovišemo neke dobre  stvari. Posebno želim da istaknem predsjednika Opštine Kotor Vladimira Jokića, jer je prepoznao rad akademskih institucija i entuzijazam koji smo počeli razvijati na Pomorskom fakultetu Kotor i Institutu za biologiju mora. Izuzetno sam srećna i ponosna što mogu da kažem da kao visokoškolska ustanova imamo podršku lokalne zajednice, jer to nije česta pojava. Voljela bih da ovaj prostor kroz Festival vjetra oživi ne samo Dobrotu i Kotor, nego cijelu Boku. Mi danas imamo obrazovni razvoj od vrtića do Univerziteta – od jedriličarskih klubova, preko Srednje pomorske škole do Pomorskog fakulteta Kotor. Vjerujem da kroz Festival vjetra možemo dodatno razvijati promociju nauke i istraživanja, posebno u oblasti zaštite životne sredine i očuvanja našeg prostora“, kazala je Dlabač.

Nakon uvodnih obraćanja uslijedile su prezentacije kapetana Siniše Orlića, ravnatelja Uprave za sigurnost Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, na temu „Upravljanje morem“ i prof. dr Danila Nikolića, rukovodioca Centra za istraživanje, inovacije i preduzetništvo Pomorskog fakulteta Kotor, sa temom „Praćenje uticaja pomorskog saobraćaja na kvalitet vazduha i podvodnu buku u Bokokotorskom zalivu“.

Uslijedio je i panel pod nazivom „UNESCO i budućnost kruzinga u Boki“, na kojem su govorili predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, direktor Luke Kotor AD mr Ljubomir Radović, rukovodilac Odjeljenja za sigurnost, razvoj, održavanje lučke infrastrukture i zaštitu okoliša Lučke uprave Dubrovnik Dario Barbarić i doc. dr Stevan Kordić, prodekan za nastavu Pomorskog fakulteta Kotor i član Nacionalne komisije za UNESCO.

U fokusu razgovora bili su izazovi upravljanja kruzing turizmom u zaštićenom području Boke Kotorske, preporuke UNESCO-a i potreba uspostavljanja održivog modela razvoja koji bi omogućio ravnotežu između zaštite kulturne i prirodne baštine i ekonomskih interesa destinacije.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić istakao je da se kruzing turizam ne može posmatrati jednostrano, već da je riječ o kompleksnom pitanju koje zahtijeva balansirano i odgovorno upravljanje, uz uvažavanje činjenice da je rast turizma globalni proces koji se ne može zaustaviti, ali se može usmjeravati.

Direktor Luke Kotor AD Ljubomir Radović naglasio je da Luka posluje u okviru postojećih kapaciteta i po principima održivosti, uz napomenu da se najveći dio kruzing saobraćaja odvija na sidrištima. Dodao je da se u ovoj industriji promjene planiraju dugoročno, jer se aranžmani zaključuju godinama unaprijed.

Predstavnik Lučke uprave Dubrovnik Dario Barbarić predstavio je iskustvo tog grada kroz model „Respect the City“, koji je razvijen nakon višegodišnjeg turističkog pritiska. Objasnio je da je Dubrovnik, u skladu sa preporukama UNESCO-a, uveo ograničenja broja kruzera i putnika te uspostavio sistem upravljanja destinacijom kako bi se smanjio pritisak na grad.

Doc. dr Stevan Kordić iz Nacionalne komisije za UNESCO ukazao je da ICOMOS u svojim izvještajima kruzing prepoznaje kao jedan od značajnih faktora pritiska na zaštićeno područje Boke Kotorske, kako zbog zagađenja, tako i zbog velikog broja posjetilaca. Pojasnio je da UNESCO preporuke nisu zabrane, već smjernice koje ukazuju na potrebu odgovornog upravljanja i dugoročne zaštite zaštićenih područja.

Moderatorka programa bila je prodekanica za razvoj i komunikaciju Pomorskog fakulteta Kotor doc. dr Zorica Đurović.

Opširnije o konferenciji slušaoci će imati priliku da čuju u emisiji „Život je more“ u drugoj polovini maja

Tekst i foto: Tamara Vuković