Društvo

Na konferenciji Međunarodne pomorske organizacije (IMO) 25.6.2010. u Manili donesena je rezolucija o proglašavanju 25. juna kao Dana pomoraca. O značaju ovog datuma razgovaramo sa kapetanom Jankom Milutinom članom UO Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore:

Ovim proglasom IMO podstiče svoje članice, dakle i Crnu Goru, brodarske organizacije, kompanije, razna udruženja pomoraca, itd. da propisno i na odgovarajući način promovišu Dan pomoraca i da preduzmu radnje da se isti osmišljeno obilježi. Evo, mi našim današnjim razgovorom uprvo to i radimo.

Ovim prepoznajemo i ukazujemo na ulogu i doprinos pomoraca u međunarodnoj pomorskoj trgovini, svjetskoj i domaćoj ekonomiji i uopšte građanskom društvu. Takođe, propoznajemo i ukazujemo na velike rizike i napore koji pomorci preuzimaju na sebe u toku vršenja svojih svakodnevnih zadataka i dužnosti. Vrlo često rade u neprijateljskom okruženju, nezdravoj sredini a što je upravo ova pandemija Kovid-19 i pokazala. Moram reći da nije bilo pomoraca ne bi bilo ni svjetske trgovine. Znamo kakva bi to bila katastrofa.

Pored značaja, uloge i doprinosa pomoraca kao i napora Međ. pomorske organizacije i drugih međ. strukovnih udruženja, nije mnogo urađeno da se pomorcima olakša ukrcaj i iskrcaj sa broda, boravak na brodu, itd. Još uvjek postoje nacionalni propisi mnogih zemalja koji ograničavaju kretanje pomoraca.

Inače, Svjetska zdravstvena organizacije još nije proglasila vakcinaciju protiv Kovid-19 kao obaveznu za pomorce, pa shodno tome kompanije to ne postavljaju kao uslov za zaposlenje. Pojedine “off-shore” i “cruise” kompanije koje to traže organizuju vakcinaciju pomorcu prije samog ukrcaja na brod. Ono što je i dalje obavezno su testiranja a u pojedinim zemljama i obavezan karantin prije samog ukrcaja.

Da li ste zadovoljni radom nove Vlade i novim Ministarstvom za kapitalne investicije koje je nadležno za poslove pomorstva?

Naravno moj odgovor će se odnositi na stručni dio rada Vlade odnosno Ministarstva. Generalno, nijesmo zadovoljni. Od izbora da danas je prošlo puno vremena u kojem se gotovo ništa nije uradilo, a odnosi se na primjenu preuzetih međunarodnih standarda, i ne samo onih koji se odnose na pomorce. Kada znamo da smo i sa prošlim Ministarstvom saobraćaja i pomorstva bili u zaostatku onda vam je jasno da smo sada još više zaostali. Brine nas činjenica da nemamo Generalnog sekretara ministarstva koji je iz oblasti pomorstva. Takođe, koliko je nama poznato, i u Direktoratu za pomorski saobraćaj i unutrašnju plovidbu je vd stanje. To nam govori o tome da Ministarstvo nema kapaciteta odnosno dovoljnog stručnog i iskusnog kadra. Po meni, mi imamo tog kadra, ali je pitanje finansijskih uslova i velike i nepotrebne politizacije tih stručnih radnih mjesta.

Ohrabruje nas nedavni poziv Ministarstva za učešćem u radu komisije koja bi trebala da počne da radi na promjeni podzakonske regulative koja se odnosi na pomorske knjižice i identifikacione isprave kao  i vrste zvanja i ovlašćenja, uslovima za sticanje zvanja i izdavanje ovlašćenja za članove posade broda. Koliko je nama poznato, poziv je primila i Unija pomoraca i predstavnik Udruženja agencija za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca. Eto, ovo je za nas, po ko zna koji put, novi početak. Nadajmo se da ćemo na kraju rada komisije izaći sa dobrim rješenjima i na dobro svih zainteresovanih strana.

Takođe, moram da spomenem kao pozitivan pomak i nedavno potpisivanje Memoranduma o razumijevanju između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenog Kraljevstva (UK) i da to predstavlja važan korak za crnogorske pomorce i agencije za posredovanje pri njihovom zapošljavanju jer na taj način postaju konkurentniji na međunarodnom tržištu pomorske radne snage. Međutim, koliko je meni poznato još uvjek nije omogućeno priznanje pojedinih obuka za posebna ovlašćenja koje su naši pomorci prošli u UK ili EU centrima za obuku a koja se kod nas ne obavljaju odnosno za koje se ne može steći brevet. Npr. osnovno i napredno ovlašćenje o osposobljenosti za rad na brodovima koji koriste tečni gas i gorivo sa niskom tačkom zapaljivosti. Ovo je nešto što je nama danas najpotrebnije i čime bi uhvatili korak sa ostalim konkurentima.

Što je, po vama, potrebno još uraditi da bi naš mladi pomorski kadar postao još konkurentniju?

To je da nadležni državni organi počnu primjenjivati ono za što su se obavezali, a to su standardi Međunarodne konvencije o radu pomoraca. Mi nemamo uređen sistem zapošljavanja pomoraca.

Da kojim slučajem postoji ovaj sistem naši mladi kadeti bi imali neuporedivo bolji i brži prolaz za zaposlenje i izvjesniju pomorsku karijeru. Kadetima i mlađim oficirskim zvanjima sa malim iskustvom otvaraju vrata starija zvanja. Zato je potrebno organizovati i objediniti to zapošljavanje u jedinstven sistem. Naravno, ne ugrožavajući bilo čiji interes ili već stečeni status.

Kakve su prognoze za međunarodno tržište pomorske radne snage,  a kada su u pitanju trgovački brodovi?

U nedavno objavljenom izvještaju poznate konsultantske kuće Drewry do 2026. se predviđa manjak oficirskog kadra. Ovo iz razloga povećanja broja novogradnji ili povećanja broja trgovačkih brodova kao i zbog smanjenja atraktivnosti pomorske karijere.

Trenutni nedostatak oficira je oko 3% što trenutno ne utiče značajno na zapošljavanje brodova. Međutim, očekuje se da će se do 2026. povećati jaz u ponudi i potražnji, a taj procenat će dostići 5% svih oficirskih zvanja.

Prema Drewry-u, bez obzira na pandemiju, troškovi zarada brodarskih kompanija povećaće se za oko 0,5% ove godine kao i prošle godine. Generalno, ovaj nedostatak pomoraca uglavnom će uticati na brodare. Nesumnjivo, da bi podstakli interesovanje za pomorskom karijerom, očekuje se da će doći i do daljnjih povećanja plata, što je za pomorce, sa druge strane, dobra prognoza.

Takođe, želim napomenuti da je na nedavnom samitu lidera najrazvijenijih zemalja svijeta G7 upućen poziv na međunarodni sporazum o globalnom minimalnom porezu za multinacionalne kompanije, a kakve su upravo velike brodarske kompanije. Ovo znači da bi se negativni efekti upotrebe zastava pogodnosti u brodarstvu, a kada je u pitanju zapošljavanje pomoraca na tim zastavama, znatno smanjilo.

Svjedoci smo da je pomorsko tržište suvih tereta u konjukturi. Ukratko, kakve su trenutno vozarine?Ovo posebno obzirom na Crnogorsku i Barsku plovidbu.

Da, u pravu ste. Već od kraja prošle godine vozarine odnosno najamnine su u porastu i po prognozama taj trend će se generalno nastaviti.

Za kontejnerski prevoz radi se o istorijskom maksimumu. Tako npr. prevoz kontejnera iz neke kineske luke do Roterdama je oko 10.000 USD a bio je oko 3.000 USD. Uzrok tome je povećana potražnja za robama široke potrošnje i ostalim stvarima nakon zatišija koje je bilo tokom 2020. prouzrokovano pandemijom Kovid 19. Takođe i zbog fizičkog nedostatka kontejnera u lancu snadbijevanja. Naravno, sve ovo je priozvelo i povećanje cijena tih proizvoda a čemi smo i sami svjedoci.

Kada su u pitanju najamnine brodova koji su slični kao što imaju Crnogorska i Barska plovidba ona iznosi oko 20.000 USD i ima trend rasta. Koliko je meni poznato najamnina naših brodova je mnogo manja odnosno ispod 10.000 USD.

Kada govorimo o vozarinama i najamninama moramo da kažemo da je došlo i do povećanja troškova odnosno povećanja cijena potrošnog materijala, goriva, maziva, hemikalija, raznih servisa itd.

U svakom slučaju nalazimo se u period konjukture i to je za pomorstvo ohrabrujuće, ali i nikako opuštajuće.