Alat za prilagodljivost

  • Veći tekst
  • Font za disleksiju
  • Podebljanje teksta
  • Crno-bijelo
  • Visoki kontrast
  • Kursor
  • Resetuj
  • Pristupačnost

Društvo

22.01.2020
606

MAŠNIĆ: ELEKTRONSKO VRŠNJAČKO NASILJE U PORASTU

Očuvati povjerenje na relaciji roditelj-dijete, jedan je od najvećih izazova roditeljstva.   

Kako je za Radio Kotor kazala prof. dr Jelena Mašnić, rukovoditeljka Studijskog programa za psihologiju Filozofskog fakulteta u Nikšiću, porodica ali i drugi odrasli koji su važni u djetetovom životu, nezaobilazni su saveznici u suočavanju sa izazovima odrastanja u virtuelnom svijetu. 

Prema brojnim istraživanjima, upravo su djeca i mladi kategorije korisnika interneta koje su najugroženije u internet komunikaciji i najčešće mete različitih vrsta nasilja.

“Elektronsko vršnjačko nasilje je posljednjih godina u porastu, a za djecu je važno da, kada naiđu na neku prepreku, to povjere najbližima. Moraju imati tu vrstu slobode i iskrenosti da i one uznemirujuće sadržaje povjere roditeljima, da ih zajedno prokomentarišu i preduzmu dalje korake. Nažalost, najčešće mladi to rade do puberteta, a onda kada im je najpotrebnije, nekako sve manje komuniciraju sa užim članovima porodice”, pojašnjava Mašnić.

Ukoliko roditelji nisu adekvatno obavješteni ili nemaju određene vještine i znanje da reaguju, treba da se jave onima koji su za to nadležni. “Posebno treba iskontrolisati što djeca primaju u svojim meilovima. Ako je riječ o porukama ili fotografijama seksualnog karaktera ili se radi o nekoj neobičnoj ponudi, neophodno je odmah reagovati. U  konačnom, to je jedno sistemsko pitanje i nikada ga ne možemo prevesti samo na roditeljsku odgovornost da nešto prijave ili riješe”, poručuje Mašnić.

Prema njenim riječima, niko od aktera cyberbullylinga ne može sam da se izbori sa ovom pojavom i zato je pitanje, između ostalog, koliko svakodnevno radimo na očuvanju našeg i psihološkog zdravlja naše djece. “Dešava se da su mladi često prepušteni raznim sadržajima na internetu, olako ih shvataju i usvajaju. Tu je i potreba da smo više u nekim sadržajima koji nude egzaltacije, senzacionalizam, a samim tim je i ono što danas dobija veliki broj lajkova ili pak postaje dio nekog kulta, mediokritetskog odnosa, što nikako nije dobro, najprije za tinejdžere i pubertetlije koji su negdje skloni komformizmu, a sve u potrebi da budu prihvaćeni”, zaključila je Mašnić.

 

Podijeli na: