Društvo

Višegodišnji monitoring tjelesne kompozicije djece sprovodi se na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore, a preliminarni rezultati ukazuju na visok procenat prekomjerno uhranjene i gojazne djece u zemlji.

Prema riječima docenta dr Bojana Mašanovića koji je bio gost naše dječje emisije “Radost”, uzorak je obuhvatio 4.500 hiljade mališana uzrasta od 5 do 12 godina, od kojih je izmjereno 1000 predškolaca.

“Što se tiče gojaznosti – ona je na nivou između 12 i 39 procenata, a neuhranjenost između 6 i 14, s tim što je kod djevojčica predškolskog uzrasta vidljiv najveći procenat neuhranjene djece – 14 odsto, a to je dosta visoko. Objašnjenja radi ću istaći i da je korišćena opšteprihvaćena metodologija za djecu i adolescente, prema preporukama Centra za kontrolu bolesti i prevenciju, a izračunati su indeksi tjelesne mase (BMI %ile) specifični za pol i uzrast čiji visok nivo može ukazati na uvećanje tjelesne masnoće. Opšte je poznato da kod djece velika količina tjelesne masti može dovesti do bolesti povezanih sa težinom i drugih zdravstvenih problema, dok i nedovoljna težina, takođe, može dovesti do rizika od zdravstvenih problema” – kaže Mašanović.

Gojaznost i neuhranjenost mogu uticati na probleme sa zdravljem u budućnosti.

“Kada je u pitanju gojaznost – može dovesti do nepravilnog držanja, većeg pritisaka na stopala i deformiteta stopala kod djece, ali i brojnih drugih problema. Onda ti mališani u kasnijem periodu “to nose kroz život” pa može doći do, recimo,  manje radne sposobnosti. Kada, sa druge strane, govorimo o neuhranjenosti – ako smo duži period bez hrane, nećemo postići razvoj koji nam je genetski predodređen. Naravno, ako to traje kraći period – sve ćemo nadokanaditi, ali ako potraje duže – manifestovaće se na ozbiljniji način i ugroziti naše zdravlje” – kaže Mašanović.

Na pitanje – koji bi savjet dao roditeljima koji se usljed brzog načina života nepravilno i neredovno hrane, čime manir o načinu ishrane prenose na djecu, odgovara da samo pravilnim navikama kojih se pridržavamo, možemo djecu usmjeriti na iste.

“Znamo da djeca usvajaju stil života svojih roditelja, pa je velika vjerovatnoća da će usvojiti navike roditelja. Ukoliko su roditelji fizički aktivni, ako vole prirodu i borave na svježem vazduhu – vjerovatno će se tako ponašati i mališani kada odrastu. Isto je is a fizičkim aktivnostima. Kada je u pitanju zdrava ishrana – danas je vrlo teško sve uklopiti. Namirnice koje su zdrave su vrlo često i skuplje od “nezdravih” i ne mogu ih svi priuštiti. Danas se svi oblici vježbanja i treniranja plaćaju, pa je pitanje mogu li roditelji to priuštiti djetetu. Takođe, postoje osobe na ovim našim prostorima koje recimo tokom ljetnje turističke sezone rade i po dvanaest ili petnaest sati, pa je vrlo teško uz toliko obaveza pravilno jesti. Mnogo je tih situacija u kojima ne možemo pravilno da se hranimo i upražnjavamo zdrave stilove života, ali bi nabolje bilo da se potrudimo da svakog dana bar po pola sata “mislimo na sebe” i bavimo se nekom rekreacijom i da se trudimo da hrana koju unosimo u organizam bude zdrava” – poručuje Mašanović.

Podsjeća da na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje rade na analizi gojaznosti po opštinama i da će uskoro izaći u javnost sa podacima koji će pokazati u kojim crnogorskim opštinama su djeca gojaznija, a u kojima su manje gojazna.

“Preliminarni rezultati sa kojima je istraživačka grupa zadužena za monitoring tjelesne kompozicije djece na Fakultetu za sport izašla u javnost se, prije svega odnosi na činjenicu da su dječaci gojazniji od djevojčica u svim uzrastima, zatim da je gojaznost, i kod djevojčica, i kod dječaka na nižem nivou u predškolskom uzrastu, dok sa polaskom u školu ona raste. Tokom školovanja gojaznost jedno vrijeme raste, da bi se snizila do dvanaeste godine, kada je na sličnom nivou kao kod predškolaraca oba pola. Sa druge strane, prekomjerna uhranjenost ima sličan trend i kada je pol i uzrast u pitanju. Interesantno je da je neuhranjenost na sličnom nivou kao i gojaznost, tako da bi i nju trebalo ozbiljno shvatiti. Vrijedno je istaći da, ipak kod crnogorske djece dominiraju djeca sa normalnom uhranjenošću. Slijedi nam veliki posao koji se ogleda u detaljnoj analizi i testiranju ranije postavljenih hipoteza, kao i objava naučnih članaka u renomiranim naučnim časopisima” – kaže doc. dr Bojan Mašanović.

Dodaje da će na ovaj način uspjeti da naučnoj i opštoj javnosti detaljno prikažu rezultate i kroz diskusiju obrazlože razloge zbog kojih su se javile određene specifičnosti. “ Probaćemo da utvrdimo zašto je, u prosjeku svaki treći dječak, odnosno svaka četvrta djevojčica u Crnoj Gori gojazni ili prekomjerno uhranjena i da damo konkretne preporuke na koji način da se procenti smanje u narednom periodu” – kaže Mašanović.

On je nedavno uputio otvoreno pismo Ministru finansija i socijalnog staranja Milojku Spajiću povodom, kako je naveo, dramatično loših rezultata istraživanja koje je ukazalo na visok nivo neuhranjene djece u Crnoj Gori, sa pretpostavkom da on može biti još viši.

“Po naslovima koji su se pojavili na pojedinim portalima, neko može zaključiti da je moja namjera bila “napad”, ali zapravo nije tako. To je bio poziv na saradnju, da zajednički krenemo da se borimo sa situacijom. Mi znamo način ali ne možemo sami pa nam je izuzetno važno da ostvarimo saradnju sa onima koji su predstavnici nadležnih organa, zatim i sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, Institutom za javno zdravlje, Ministarstvom socijalnog staranja. Otvoreni smo da sarađujemo i ovo je bio moj poziv ministru da krenemo jer je krajnje vrijeme za to” – poručio je Mašanović.  

Razgovor sa doc.dr Bojanom Mašanovićem je zabilježila Jelena Kljajević, a repriza je na programu u utorak 2. novembra od 19 sati i 30 minuta.

foto Privatna arhiva