Društvo

Opštinska organizacija (OO) Crvenog krsta Kotor nedavno je obilježila Svjetski dan prve pomoći. To je bila prilika da se podigne svijest o značaju poznavanja prve pomoći koje je u nekim situacijama ključno za spašavanje života.

“Ove godine zbog situacije sa koronavirusom nismo mogli organizovati predavanja koja inače organizujemo po školama sa djecom. Međutim, dijelili smo flajere, odnosno informativno-propagandni materijal na gradskoj rivi tako da su ljudi mogli da se informišu o osnovnim znanjima prve pomoći” – kazala je sekretarka OO Crvenog krsta Kotor Anet Marović, gostujući u emisiji Radio Kotora “Naša opština”.

Ona ističe da prva pomoć predstavlja početni korak u obezbjeđivanju nekog efektivnog i brzog odgovora koji pomaže da se ublaže posljedice ozbiljnog povrijeđivanja i da se povećaju šanse da se preživi.

Ovogodišnja tema obilježavanja Svjetskog dana prve pomoći, kaže Marović, jeste “Prva pomoć u vrijeme epidemije COVID-a 19”.

“Poznavanje prve pomoći inače je u svakom trenutku jako bitno, posebno kada se dešavaju ovako vanredne okolnosti kakva je epidemija. Ove godine, pored postera i flajera, dobili smo i karte kao dio propagandnog materijala na kojima se ljudi mogu informisati na koji način pružaju pomoć u određenim situacijama, te kako da se ophode prema određenim povredama” – objašnjava Marović.

Prema njenim riječima, od početka pandemije COVID – 19 zaposleni i volonteri u Crvenom krstu radili su svaki dan,  vikendima, praznicima.

“Nastojimo da pomoć dođe do svakog kome je potrebna. U svakodnevnim zadacima sa kojima se susrijećemo, tu su: podjela humanitarne pomoći starijim licima, osobama u izlolaciji, RAE populaciji, osobama sa invaliditetom, nabavka hrane, ljekova, psiho-socijalna podrška i drugo. Tokom pandemije nam se javilo oko stotinu volontera, međutim zbog samog vida zaraze mi smo odlučili da to bude 30 do 40 volontera koji su bili najaktivniji.

Mislim da je volonterizam jako bitan jer se zasniva na toj dobrovoljnoj osnovi. Ljudi nauče da i kada su mlađi i tokom života – uvijek postoji ta humana strana da pomognu onima kojima je pomoć potrebna. Volontiranje u Crvenom krstu posebno im znači prilikom prijave za stipendije za razne projekte. To se cijeni, posebno u nekim drugim državama, recimo na Zapadu” – ističe Marović.

Tokom prvog talasa pandemije koronavirusa, navodi Marović, volonteri u OO Crveni krst Kotor bile su osobe starije od 18 godina.

“U drugim okolnostima naši volonteri koji obavljaju aktivnosti ove organizacije su najčešće srednjoškolci. Interesovanja za volonterizmom ima, a posebno kada se dese neke elementarne nepogode poput poplava, zemljotresa, zatim kada je bila pandemija” – ocjenjuje Marović.

Ona kaže i da pored humanog karaktera organizacije čija je sekretarka, rad u Crvenom krstu može biti veoma stresan.

“Jako je teško. Ovo je, u stvari, posao koji se nikada ne završava. Odem kući gdje opet razmišljam o pomoći, o narednom danu. To je jednostavno takav vid posla. Bilo je puno zanimljivih priča, dogodovština, posebno na terenu. Nama je najdraže kada nekog obradujemo. Mnogi naši korisnici su ostali u kontaktu sa nama. Šalju nam slike, pišu, javljaju se,  tako da mislim da je to nešto najbitnije jer na taj način znamo da smo odradili što je bilo do nas” – ocjenjuje Marović.

Na pitanje ko sve može dobiti pomoć od Crvenog krsta, Marović odgovara:

“Što se tiče distribucije hrane i higijene mi smo imali naše ranije spiskove ljudi koji su u stanju potrebe. Međutim, mi sarađujemo i sa drugim socijalnim službama, kao što su Centar za socijalni rad, sa lokalnom upravom, mjesnim zajednicama koje, prema mom mišljenju, imaju najbolji uvid u stanje socijalne potrebe svojih mještana. Kotorska opština je velika i na taj način dolazimo do najboljeg spiska ljudi kojima je pomoć  najpotrebnija. To su ljudi u koji imaju neke minimalne penzije ili doprinose. ili koji su na socijalnim kartonima, imaju minimalna materijalna primanja, koji imaju dosta djece” – objašnjava Marović.

Tokom pandemije, navodi Marović najčešće su donirali hranu i sredstva za higijenu.

“U drugim situacijama donira se odjeća, obuća,  nerijetko zovu za neki dio namještaja, opreme za bebe u vidu kolica, ljuljaški, korpi za iznošenje iz bolnica. Ove godine su nam donirali knjige za školu. Postoje i dalje ljudi koji su spremni da doniraju Crvenom krstu, a na taj način građanima i građankama. Posebno me raduje ta činjenica da, iako je teško vrijeme kao što vidimo svi, ne samo kod nas nego i u svijetu, uvijek postoje ljudi koji odgovore na naše zahtjeve, koji su tu spremni da pomognu” – ističe Marović.

Nastavak projekta “Mišice Milice”, koji se oslanja na temu borbe protiv trgovine djecom, planiran je za jesen.

“Mišica Milica je projekat koji je jako omiljen među djecom u vrtićima. Djeca kroz igru uče da ne trebaju otvarati vrata nepoznatima i ostale stvari koje ne bi smjeli da rade kada odrasli nisu kod kuće. Posebno je značajno djeci skrenuti pažnju na te stvari koje se dešavaju kako u svijetu, tako i kod nas. Inače ga svake godine sprovodimo na jesen, 18. oktobra kada je Svjetski dan borbe protiv trgovine ljudima. Međutim, ove godine moramo da radimo u skladu sa situacijom i sa mjerama NKT-a. Tako da za sada je sve neizvjesno” – kaže Marović.

Ona navodi das u krajem avgusta tekuće godine postavljeni kontejneri za odlaganje polovne robe na više lokacija u gradu.

“Radnici DOO Komunalno Kotor zajedno sa Crvenim krstom Kotor su postavili tri kontejnera koji se nalaaze u Risnu, u Radanovićima kod HDL Laković” i kod TC Kamelija u Kotoru. Kod TC Kamelija najviše ljudi doniraju jer im je možda najbliža ta lokacija. U dva navrata kontejner kod Lakovića je bio na meti napada, obijen je i sada smo u stanju neke potrebe da ga izmjestimo sa te lokacije. Ovim putem obavještavamo sve gađane koji su u stanju potrebe da dođu u prostorije OO Crvenog krsta u Škaljarima u periodu od 9 i 30 do 12 i 30 utorkom i petkom kada se dijeli roba i sami izaberu u neograničenim količinama izloženu robu” – ističe Marović.

Aktivnosti OO Crvenog krsta Kotor, objašnjava Marović, s obzirom na situaciju sa koronavirusom u narednom periodu i dalje su neizvjesne.

“U vremenu koje nam slijedi svaka pomoć je dobrodošla. Sa ovog mjesta upućujemo apel ljudima koji su u stanju da pomognu, s obzirom da je u vremenu pred nama kriza velikog obima, a s obzirom na situaciju povodom korone, dosta ljudi je ostalo bez posla i mimo onih ljudi koji su inače na našim spiskovima za socijalnu pomoć. Sada će ih biti vjerovatno više s obzirm da je ovaj virus napao sve grane privrede” – poručuje Marović.