Društvo

Strategije održavanja mentalne higijene su: higijena spavanja, uravnotežena ishrana, fizička aktivnost, socijalno povezivanje, kontinuitet u aktivnostima, definisanje kratkoročnih i dugoročnih ciljeva, povezivanje sa bliskim ljudima i lični monitoring, odnosno praćenje relacija misli, osjećanja i ponašanja. To je za Radio Kotor kazala specijalistkinja medicinske psihologije u Specijalnoj bolnici za psihijatriju Dobrota i psihoterapeutkinja, Olivera Marković. 

Nivo svijesti se po pitanju mentalne higijene sve više mijenja, stručnjacima se obraća veći broj ljudi, međutim, kako ističe, to je značajan korak ali sam po sebi nije dovoljan. 

,,Neophodno bi bilo uraditi istraživanje da li se povećao broj mentalnih oboljenja ili se podigao nivo svijesti, pa ljudi ranije obraćaju stručnjacima. Iako je evidentno povećanje svijesti na pojedinačnom, ne možemo reći da se značajan pomak desio na kolektivnom nivou. Ne znači da osoba koja ima mentalne poteškoće da je samim tim radno nesposobna. Osobe koje imaju prolazne ili hronične psihičke poteškoće i dalje imaju potencijala, što zajednica mora prepoznati i dati šansu tim ljudima. Često se društvo fokusira na to šta je osoba nije sposobna da radi, umjesto na ono gdje može prikazati svoje potencijale. Osim zapošljavanja, potrebno je da budu uključeni u različite programe zajednice kako bi bili primjer kako treba voditi računa, razviti prevenciju ili rano otkrivanje što je suština u vođenju i podizanju nivoa svijesti društava u kojem živimo”, kaže Marković. 

Kako navodi, istraživanja pokazuju da depresija zauzima primat na skali učestalosti mentalnih oboljenja. 

,,Nesumljivo je da mnogi faktori utiču, poput genetske predispozicije, naročito ako se desi neki stresan događaj kod osobe sa genetskom predispozicijom, veća je vjerovatnoća da će se kod nje ispoljiti neka mentalna poteškoća. Određene regije mozga regulišu raspoloženje, a istraživanja pokazuju da značajnu ulogu u depresiji imaju amygdala, thalamus i hypothampus. Pokazalo se da je hypothampus od 9- 13 odsto manji kod osoba koje boluju od osoba sa depresivnim poremećajem. Stres igra značajnu ulogu jer eksperti u ovom polju istraživanja dokazuju da stres suzbija produkciju novih neurona nervnih ćelija. Navela bih da smo postali frustaciono netolerantni, iako je stres naša svakodnevica”, zaključila je Marković.

 Tekst: Tamara Vuković

Foto: Privatna arhiva