Društvo

Direktor DOO „Vodovod i kanalizacija Kotor“ Đuro Marković u Magazinu “Grad” Radio Kotora kazao je da očekuje da bi realizacijom planiranih projekata višedecenijski problemi vodosnabdijevanja Grblja mogli biti riješeni već naredne godine.

Najavio je i početak radova na izgradnji kanalizacione i vodovodne infrastrukture duž Kotorskog zaliva, rekonstrukciju rezervoara u Škaljarima, kao i nova ulaganja u opremu i sistem upravljanja vodovodnom mrežom. Govoreći o ovogodišnjoj krizi u vodosnabdijevanju kada su zaslanila oba vodoizvorišta, upozorio je da Kotor, pored postojećih izvorišta i Regionalnog vodovoda, dugoročno mora obezbijediti još jednu alternativu.

Trenutno su na raspolaganju dovoljne količine vode iz izvorišta Orahovac, Tabačina i Regionalnog vodovoda.

Marković kazao je da se sistem postepeno vraća u uobičajeni zimski režim rada, dok se istovremeno pripremaju projekti koji bi trebalo da obezbijede dugoročnu stabilnost vodosnabdijevanja.

„Problem još postoji na području Grblja, odnosno gornjogrbaljskih sela, gdje tri izvorišta još nemaju ni tri litra vode u sekundi, tako da je taj dio opštine i dalje u restriktivnom režimu. Međutim, projekti su završeni, a za projekat Trojica–Dub već je izabran izvođač. Očekujemo početak radova, čime bismo taj dio Grblja, koji je posljednjih godina intenzivno izgrađen i gdje postoji veliki broj apartmana i apartmanskih naselja, mogli snabdijevati iz Regionalnog vodovoda, preko rezervoara Trojica“, kazao je Marković.

Prema njegovim riječima, u završnoj fazi je i izrada projekta povezivanja Regionalnog vodovoda sa sistemom Stara Fortica.

„Nadam se da bismo već krajem naredne godine mogli imati sistem Grblja koji bi bio potpuno oslobođen restriktivnog režima, odnosno koji bi se snabdijevao iz Regionalnog vodovoda. Na taj način riješili bismo probleme koji nas prate praktično 50 godina, otkako je ovaj sistem vodosnabdijevanja zaživio. Taj dio opštine konačno bi bio pokriven dovoljnim količinama vode i tokom ljetnjeg perioda“, istakao je Marković.

Na pitanje da li bi pojedini radovi mogli biti završeni do narednog ljeta, odgovorio je da se nada takvom ishodu, ali da će dinamika zavisiti od sprovođenja postupaka i izvođenja radova. Upozorio je da unapređenje sistema u Grblju mora biti praćeno i strožom kontrolom potrošnje, nelegalnih priključaka i naplate računa. Kako je naveo, upravo je na tom području naplata među najlošijima, dok je vodovodna mreža godinama izložena nelegalnim priključenjima.

„Moramo da iskontrolišemo mrežu Grblja, koja je, rekao bih, možda i najviše bila izložena nelegalnim priključenjima i svim problemima koji iz toga proizilaze. Takođe, naplata na području Grblja nam je najmanja moguća. Nadam se da će i građani Grblja biti svjesni da će, uspostavljanjem sistema snabdijevanja iz Regionalnog vodovoda, tolerancija na neplaćanje biti nula“, naglasio je Marković.

Podsjetio je da je Vodovod do sada pokazivao razumijevanje prema stanovnicima ovog područja upravo zbog višemjesečnih problema sa snabdijevanjem.

„Kada ste pet ili šest mjeseci godišnje, praktično tokom cijelog ljeta, u restriktivnom režimu, onda morate imati razumijevanja za građane. Međutim, kada uspostavimo uredno vodosnabdijevanje, neće više biti tolerancije kada je riječ o neplaćanju i nelegalnim priključcima“, poručio je direktor Vodovoda.

Govoreći o čestim prekidima vodosnabdijevanja u Radanovićima i industrijskoj zoni, Marković je objasnio da nije riječ o jednom kvaru koji se stalno ponavlja, već o nizu različitih oštećenja na mreži. Radovi na bulevaru, koji traju već nekoliko godina, značajno su opteretili vodovodnu infrastrukturu i ekipe preduzeća.

„Na području Radanovića, od kružnog toka do škole i dalje prema Lukavcima, imali smo posljednje tri godine radove na bulevaru. Svjedoci smo svakodnevnog kidanja cijevi, bilo Regionalnog, bilo lokalnog vodovoda. Naše ekipe izađu na teren, saniraju kvar, ljudi još nisu ni stigli kući, a već dobijamo poziv da je izvođač prekinuo cijev pet metara dalje“, opisao je Marković.

Poseban problem, kako je objasnio, predstavljaju nagle promjene pritiska koje nastaju nakon prekida i ponovnog uspostavljanja vodosnabdijevanja.

„Prije nekoliko dana ponovo smo imali kidanje cijevi od strane izvođača radova. Svako takvo oštećenje i prestanak redovnog vodosnabdijevanja, a zatim ponovno uspostavljanje sistema, veoma su komplikovani zbog naglih promjena pritiska. To može dovesti do pucanja cijevi i na nekom drugom dijelu mreže. Imali smo i kvar u Industrijskoj zoni, koji je naša služba za detekciju pronašla na velikoj dubini. Taj kvar je uspješno saniran“, naveo je on.

Jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata koji predstoje Kotoru jeste nastavak izgradnje kanalizacione mreže i unapređenje vodovodne infrastrukture duž zaliva.

Marković je kazao da je projekat, koji obuhvata područje Perasta, Stoliva i Prčanja, do hotela Splendid na Glavatima, odavno završen i revidovan, kao i da su sredstva za njegovu realizaciju obezbijeđena.

„Riječ je o fazi V.2 projekta odvođenja kanalizacionih voda iz Bokokotorskog zaliva. Projekat je odavno završen i revidovan, sredstva su obezbijeđena i iskreno očekujem da bi radovi mogli početi čak do kraja ovog mjeseca. Izvođač radova je Jedinstvo iz Užica, a radovi će se odvijati na području Perasta, Stoliva i Prčanja, sve do hotela Splendid na Glavatima“, najavio je Marković.

Upozorio je da će izvođenje radova biti izuzetno zahtjevno, posebno zbog konfiguracije terena i uskih saobraćajnica duž zaliva.

„To je jako kompleksan teren i jako kompleksno područje za izvođenje radova. Naročito će biti otežano kretanje stanovništva, jer se rov radi po sredini puta. Svi ćemo biti na svojevrsnom testu funkcionisanja tokom tih radova. Međutim, krajnji rezultat biće izuzetno značajan, jer ćemo njihovim završetkom imati oko 80 odsto područja opštine pokrivenog kanalizacionim sistemom i novom vodovodnom mrežom. Time rješavamo jedan od najvažnijih ekoloških problema ovog dijela opštine“, naglasio je Marković.

Na pitanje slušaocaca zbog čega se radovi na kanalizacionoj infrastrukturi realizuju duž zaliva, dok Škaljari još čekaju rješavanje tog problema, Marković je odgovorio da se nijedan dio opštine ne favorizuje, već da realizacija zavisi od stepena pripremljenosti projektne dokumentacije.

„Uopšte ne favorizujem nijedan dio opštine u odnosu na drugi. Projekti za područje Mua, Prčanja, Stoliva i Perasta završeni su kroz odgovarajuću fazu, ali moram da napomenem da se radilo i u Dobroti, da je završen priobalni dio od Kavalina do Starog grada, kao i drugi djelovi grada. Dakle, nismo krenuli od periferije, već se radilo na različitim područjima, u skladu sa tim kako su projekti završavani“, objasnio je Marković.

Kako dodaje, projektna dokumentacija za kanalizacioni sistem kroz Škaljare trenutno je u izradi.

„ Nakon što taj posao bude završen, očekujemo raspisivanje tendera za izbor izvođača radova. Nadam se da ćemo i taj dio opštine vrlo brzo imati pokriven kanalizacionim sistemom“, kazao je on.

Osvrćući se na ljeto, tokom kojeg su zbog zaslanjenja izvorišta i nedovoljnih količina vode pojedini djelovi Kotora imali salanu vodu, Marković je kazao da je jul bio jedan od najzahtjevnijih perioda za kotorski Vodovod.

Istakao je da su zaposleni, uz pomoć drugih službi, preduzeća i građana, nastojali da obezbijede vodu za najugroženije kategorije stanovništva kao i zdravstvene i druge ustanove.

„ Uveli smo cistijerne koje su bile raspoređene po gradu. Svakog dana vozili smo vodu bolnici u Risnu, koja je dnevno dobijala oko 70 kubika slatke vode. Ovom prilikom moram da zahvalim firmi Briv, koja nam je pomogla, jer smo sve naše postojeće cistijerne angažovali na lokacijama širom Kotora“, kazao je Marković.

Posebno je zahvalio službenicima Komunalne policije i inspekcije, koji su učestvovali u dopremanju vode starijim građanima.

„Primali smo pozive naših sugrađana koji su nam dan ranije prijavljivali stare i nemoćne osobe koje nisu mogle same da dođu po vodu. Službenici Komunalne policije i inspekcije nosili su im vodu na kućne adrese. Njima se posebno zahvaljujem, kao i ljudima koji su nam konstantno bili na raspolaganju i shvatili ozbiljnost situacije. Voda se svakodnevno vozila vrtićima i bolnici. Dom starih je tražio dopremanje vode dva puta sedmično i to smo obezbjeđivali. Pokrivali smo i Specijalnu bolnicu za psihijatriju i sve ustanove kojima je voda bila neophodna. Trudili smo se da niko od tih korisnika ne ostane bez osnovnih uslova za funkcionisanje“, rekao je Marković.

Ipak, tokom krize bilo je, kako je kazao, i primjera neodgovornog ponašanja pojedinaca.

„Imali smo dosta pritisaka od ljudi koji su nas zvali i govorili da nemaju ni kap vode. Dođemo sa bidonima, a u hodniku zateknemo pune bidone koje smo donijeli dan ranije. Na Svetom Stasiju imali smo slučaj da je čovjek spojio svoje crijevo na cistijernu i spustio ga da zaliva voćke, dok drugi ljudi nisu mogli da uzmu vodu. Bilo je i polomljenih česama. Nažalost, i to je dio situacije sa kojom smo se suočavali“, ispričao je direktor Vodovoda.

Marković je podsjetio da vodosnabdijevanje Kotora u velikoj mjeri zavisi od dva lokalna izvorišta, Orahovca i Tabačine, koja u određenim vremenskim uslovima mogu biti izložena zaslanjenju.

Kako je objasnio, sistem je posebno osjetljiv kada oba izvorišta istovremeno postanu neupotrebljiva za redovno snabdijevanje.

„Kotor ima dva izvorišta, Orahovac i Tabačinu. U ljetnjem periodu bilo koja bura ili kiša može uticati na stanje izvorišta Orahovac, makar na dan ili dva. Tabačina je nešto manje osjetljiva na takve promjene, ali je u određenom periodu ljeta nemamo na raspolaganju. Jednostavno, grad bez jednog od ova dva izvorišta u ljetnjem periodu ne može normalno da funkcioniše. To je tako i tako će biti i u narednom periodu“, kazao je Marković.

Prema njegovim riječima, iskustvo pokazuje da se posebno nepovoljne hidrološke okolnosti ponavljaju približno svakih pet ili šest godina.

„Već 13 ili 14 godina sam u kotorskom Vodovodu i prošao sam isto toliko sezona vodosnabdijevanja. Uglavnom nam se svake pete ili šeste godine dogodi problematična sezona. Tako je bilo 2020. godine, kada su tokom jula i avgusta oba izvorišta bila zaslanjena. Tada smo, zbog kovida, imali mnogo manje gostiju i manju potrošnju, a iz Regionalnog vodovoda imali smo na raspolaganju oko 210 do 220 litara vode u sekundi. I pored toga, tokom dva mjeseca imali smo restrikcije na području Dobrote, Risna, Perasta i drugih djelova opštine“, podsjetio je Marković.

Nasuprot tome, tokom 2022. godine, kako je naveo, situacija je bila znatno povoljnija.

„Godine 2022. oba izvorišta bila su slatka tokom cijelog ljeta i koristili smo samo minimalne količine vode iz Regionalnog vodovoda. Problem nastaje kada Orahovac i Tabačina zaslane u istom periodu. Uglavnom se dešava da, nakon zaslanjenja Tabačine, za dan ili dva proradi Orahovac i onda imamo dovoljno vode iz sopstvenih izvorišta i Regionalnog vodovoda da snabdijevamo gotovo cijelu opštinu. Ove godine to se nije dogodilo na vrijeme“, objasnio je.

Jedna od mogućnosti za ublažavanje problema zaslanjenja jeste desalinizacija vode, odnosno uklanjanje soli iz vode koja zbog povećanog saliniteta nije pogodna za redovno korišćenje.

Marković je potvrdio da je Vodovod već započeo razgovore o toj mogućnosti i da su stručnjaci iz Zagreba obilazili izvorište Tabačina.

„Ušli smo u priču vezanu za desalinizaciju. Sve što može da poboljša vodosnabdijevanje opštine za nas je interesantno i uvijek smo raspoloženi da čujemo mišljenja stručnjaka. Doveli smo ljude iz Zagreba na izvorište Tabačina. Oni su pogledali stanje, uzeli potrebne podatke, a mi smo im dostavili i dodatnu dokumentaciju i mjere koje su im bile potrebne“, naveo je Marković.

Međutim, prema dosadašnjim razmatranjima, takav sistem bio bi veoma skup, a voda koja bi se na taj način dobijala bila bi namijenjena tehničkoj upotrebi.

„Ta desalinizacija bi, prema onome što smo do sada razmatrali, obezbjeđivala tehničku vodu, ne vodu za piće. Bila bi pogodnija za uređaje i druge potrebe, ali govorimo o vrijednosti od nekih desetak miliona eura“, kazao je Marković.

On smatra da će Kotor, bez obzira na visinu investicije, u budućnosti morati ozbiljno da razmatra dodatne mogućnosti vodosnabdijevanja.

„Sigurno će se tražiti alternativa sadašnjem sistemu snabdijevanja grada. Koliko god nekome izgledalo da je dovoljno spojiti cijeli grad na Regionalni vodovod i time riješiti problem, mi smo ovog jula imali situaciju da smo se mogli snabdijevati samo iz Regionalnog vodovoda, pa je pola grada bilo bez vode. Ne krivicom Vodovoda Kotor, nego jednostavno zato što te količine nisu bile dovoljne“, naglasio je.

Marković smatra da se pitanje dodatnih izvora vode ne odnosi samo na Kotor, već na dugoročnu sigurnost vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja.

„Što se tiče budućnosti, sigurno ćemo morati da tražimo alternativu Regionalnom vodovodu. Da li će to biti snabdijevanje sa neke druge strane, da li desalinizacija ili neki drugi projekat, ostaje da se vidi. Pominju se i određena rješenja koja bi uključivala vodosnabdijevanje iz pravca Trebinja. Da li će se ta priča realizovati, ne znam, ali suština je da Crnogorsko primorje, odnosno Kotor, mora imati još jednu alternativu, kako bi grad mogao normalno da funkcioniše ako se ovakva situacija ponovi“, poručio je Marković.

On je istakao da je ovogodišnje iskustvo pokazalo koliko je sistem ranjiv kada istovremeno dođe do nepovoljnih okolnosti na oba lokalna izvorišta.

„To vam je kao kada imate pumpu i kompletan sistem, ali nemate goriva da ga pokrenete. Mi smo ove godine imali sistem, imali smo infrastrukturu, ali su oba naša izvorišta, od kojih nam je makar jedno neophodno, u istom periodu bila slana. To je problem o kojem moramo razmišljati na vrijeme, da za pet ili šest godina ne bismo ponovo došli u situaciju kakvu smo imali ovog ljeta“, upozorio je.

Govoreći o investicijama, Marković je najavio rekonstrukciju rezervoara u Škaljarima, koji decenijama nije temeljno obnavljan.

Prema njegovim riječima, ugovor za izvođenje radova trebalo bi da bude potpisan u Opštini, a posao će obaviti firma iz Herceg Novog.

„Danas bi trebalo da bude potpisan ugovor u Opštini za rekonstrukciju rezervoara Škaljari. Taj rezervoar će konačno, poslije nekih 40 godina, biti rekonstruisan. Radove će izvoditi firma iz Herceg Novog. To su radovi koji mogu da se obavljaju samo u ovom periodu, kada imamo dovoljne količine vode i kada možemo da organizujemo funkcionisanje sistema tokom rekonstrukcije“, objasnio je Marković.

Najavio je i ponovno raspisivanje tendera za podmorski cjevovod, nakon što prethodni postupak javne nabavke nije uspješno okončan.

Među najvažnijim investicionim zahtjevima Vodovoda nalazi se modernizacija SCADA sistema, koji omogućava nadzor i upravljanje ključnim djelovima vodovodne infrastrukture.

Marković je ocijenio da je postojeći sistem dotrajao i da njegova obnova predstavlja jedan od najvažnijih preduslova za efikasnije funkcionisanje preduzeća.

„SCADA sistem je dosta dotrajao, a to je jedna od najbitnijih stvari, praktično žila kucavica Vodovoda. Ukoliko uspijemo da obezbijedimo sredstva za njegovu modernizaciju, bili bismo mnogo bolje pokriveni kada je riječ o radu sistema, detekciji kvarova i kontroli mreže“, kazao je Marković.

Kako je objasnio, modernizacija bi obuhvatila zamjenu mjerača protoka i elektronske opreme na rezervoarima i drugim važnim tačkama vodovodnog sistema.

Među prioritetima je i nabavka dodatne cistijerne za prevoz vode za piće.

„Drugi zahtjev koji ćemo kandidovati jeste nabavka jedne cistijerne za prevoz vode za piće. Ne zato što očekujem da ćemo odmah ponovo imati problem, nego zato što moramo biti spremni. U Kotoru imate jednu cistijernu Vodovoda i jednu vatrogasnu cistijernu za prevoz vode za piće. Ne daj Bože da se nešto desi, vi praktično nemate dovoljno cistijerni da odgovorite na potrebe građana. Zato smo odlučili da uđemo u nabavku još jedne“, naglasio je Marković.

Jedan od projekata o kojem se razmišlja jeste i ugradnja pametnih vodomjera.

„ Sigurno je da je to nešto što nas u budućnosti očekuje, ali je ugradnja takvih uređaja dosta skupa. Gledamo da što više tih stvari rješavamo iz sopstvenih sredstava. Sigurno će biti i novog softvera u Vodovodu, jer moramo da pratimo savremene načine rada“, kazao je Marković.

Naglasio je da preduzeće nastoji da ne opterećuje previše opštinski budžet.

„Mi smo DOO 'Vodovod i kanalizacija Kotor', Opština je naš osnivač i razumijemo njene potrebe, ali gledamo da sa što manje zahtjeva opterećujemo Opštinu. Ove godine imali smo pomoć od 250.000 eura za Regionalni vodovod, dok naš godišnji račun iznosi oko milion eura. Razliku nadomještamo iz sopstvenih prihoda. Nastojimo da tako funkcionišemo i da sami obezbijedimo što više sredstava za rad i razvoj“, rekao je.

Iako u narednom ljetnjem periodu ne očekuje ponavljanje ovogodišnjih problema, Marković upozorava da se dugoročna stabilnost vodosnabdijevanja ne može zasnivati samo na povoljnim vremenskim prilikama.

Kako je naglasio, iskustvo pokazuje da se nepovoljne hidrološke okolnosti periodično ponavljaju i da sistem mora biti spreman za takve situacije.

„Mi možemo imati pumpe, rezervoare, cjevovode i kompletan sistem, ali ako nemamo dovoljne količine vode, taj sistem ne može da funkcioniše. Ove godine imali smo upravo takvu situaciju. Zato je najvažnije da se na vrijeme pripremimo i da u budućnosti obezbijedimo alternativu koja će garantovati sigurnije vodosnabdijevanje Kotora“, zaključio je Marković.

Razgovor sa direktorom Vodovoda Đurom Markovićem možete poslušati na linku: https://on.soundcloud.com/IbyvBFC0aYl3yfObVp

Tekst: Tamara Vuković

Foto: Radio Kotor I.S.