Društvo

U kotorskom Institutu za biologiju mora Univerziteta Crne Gore do kraja ove godine biće otvorena laboratorija za uzgoj kamenica, kazala je, gostujući u našoj emisiji “Svijet nauke”, viša naučna saradnica u ovoj naučnoj ustanovi dr Milica Mandić.
Sredstva su, kaže, obezbijeđena kroz projekat Food4Health („Hrana za zdravlje“), koji se realizuje iz predpristupnih fonodova Evropske unije.
“U pitanju je trilateralni projekat kojeg radimo sa kolegama iz Italije i Albanije. Tokom pripreme projekta dogovorili smo sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore da će fokus biti na razvoju morske akvakulture, što nije slučaj sa ostalim partnerima na projektu, koji su se više koncentrisali na druge vidove poljoprivrede i preradu određenih poljoprivrednih proizvoda. S obzirom na to da smo naučna institucija, insistirali smo da se sredstva koja smo dobili na raspolaganje iz predpristupnih fondova usmjere na unaprjeđenje nauke, odnosno formiranje novih laboratorija. Dobili smo oko 600.000 eura i već završili infrastrukturni dio. Laboratorije za uzgoj kamenica su izgrađene i čeka se postavljanje opreme koja neophodna za uzgoj živih organizama”, pojašnjava Mandić.
Na naše pitanje, koje će benefite imati Institut za biologiju mora otvaranjem laboratorije za uzgoj kamenica, ona odgovara da su višestruki.
,,Prvenstveno je cilj bio da se kroz projekat, pored unaprjeđenja nauke i formiranja multifunkcionalne laboratorije, svi rezultati istraživanja koji će biti sprovedeni u toj laboratoriji direktno primjene u sektoru morske akvakulture. Ono što Institut dobija je 260 m2 novih laboratorija i jedna multifunkcionalna laboratorija. Tokom prvih godina rada mrjestilišta kamenica i proizvodnje mikroalgi kojima se one hrane, ideja je da radimo na proizvodnji mladih jedinki, koje ćemo kasnije, kada dostignu veličinu od jednog centimetra, prebaciti na postojeća komercijalna uzgajališta školjki. Na taj način ćemo podići ukupnu biomasu ove vrste školjke na području Bokokotorskog zaliva, ali i pomoći uzgajivačima da povećaju količinu proizvedenih kamenica na komercijalnim uzgajalištima. Tokom protekle godine značajno smo pomogli uzgajivačima da se udruže. Imali smo više sastanaka sa njima i svima je bilo ponuđeno da budu dio ovog projekta. Učešće je prihvatilo desetak njih i sa njima smo potpisali sporazume o saradnji”, objašnjava Mandić.
Sve ono što bude proizvedeno u mrjestilištu Instituta, napominje, podijeliće se uzgajivačima ravnopravno, a njihova uloga je da sprovode operativni dio oko uzgoja školjki, dok će Institut raditi sva naučna istraživanja i pratiti određene parametere rasta, uticaj spoljašnjih faktora na rast i razvoj kamenica.
Nedavno je, navodi Mandić, Institut posjetio finansijski službenik Zajedničkog Sekretarijata IPA Interreg programa Antonio Agrossi, koji je svojom posjetom i provjerom na licu mjesta utvrdio nivo napretka koji je Institut za biologiju mora dostigao u realizaciji Food4health projekta.
,,Bio je oduševljen onim što smo postigli do sada, posebno zbog uslova rada u vrijeme pandemije, ali i činjenice da radimo u zgradi koja je pod zaštitom UNESCO-a gdje je bilo određenih procedura oko nadogradnje i rekonstrukcije dijela zgrade”, kazala je Mandić.
Kamenicama je, ističe, Bokokotorski zaliv prirodno stanište, ali su prirodne populacije dosta ugrožene, najviše zbog nelegalnog izlova, jer je riječ o školjki koja je tražena i prilično skupa na tržištu.
,,Kako samo ime govori, ova školjka se prihvata za podlogu, na kamen i ostale čvrste predmete i nakon dostizanja određene veličine. U zalivu je ima sve manje i uglavnom se nalazi na dubinama koje nisu dostupne svima”, zaključila je Mandić.

Tekst: Tamara Vuković