Društvo

Fizikalna terapija je zastupljena u liječenju akutnih stanja, procesa rehabilitacije, održavanja funkcionalne mobilnost i menadžmenta hroničnih stanja, u okupacionoj terapiji i edukaciji pacijenata za aktivnosti dnevnog života, kazao je gostujući u emisiji ,,Medikament” fizioterapeut u Domu starih ,,Grabovac” Emil Luković.  

,,Dijagnoze gdje je fizioterapija zastupljena su bolna stanja, najčešće u vratu ili lumbalnom dijelu, ograničenja pokretljivosti, što ne mora ni biti posebna dijagnoza, već do tog stanja dolazi zbog neaktivnosti kojoj smo svi skloni u savremenom dobu. Zatim, uloga fizioterapeuta je bitna i kod različitih sportskih povreda, neuroloških stanja kao što su moždani udari ili multipla skleroza, degenerativna oštećenja zglobova, najčešće kuka i koljena. Fizioterapija zastupljena u post operativnim stanjima nakon ugradnje endoproteza, u traumatologiji nakon preloma, fizijatriji i u radu sa starim licima, a naročito u bolesti koja je se više zastupljena kako se životni vijek produžava u svijetu, a to je demencija “, pojasnio je Luković.

U multidisciplinarnom timu za liječenje bolesti koja je izazvana virusom korona učestvuju takođe i fizioterapeuti.

,,Rane fizioterapeutske intervencije kod teških i hroničnih bolesnika mogu olakšati disanje, smanjiti simptome anksioznosti i depresiju, i na taj način spriječiti razvoj daljih komplikacija, u zavisnosti od kliničkog stanja bolesti, uključuju se različite fizikalne terapije. Na primjer, kod oblika bolesti kao što je blaži oblik upale pluća fizioterapeut će primjenjivati pozicioniranje, vježbe disanja, vježbe mobilizacije gornjih ekstremiteta, disanje protiv otpora i neuro-mišićnu stimulaciju. Kod teških pneumonija je vrlo bitno napomenuti da sve fizioterapijske intervencije za eliminaciju sekreta treba sprovoditi prema uputima nadležnog ljekara. Tada je najvažnije da se proba obezbijediti kvalitetna ventilacija adekvatnim pozicioniranjem bolesnika”, ističe Luković.

U procesu oporavka od korona virusa, ljekari savjetuju da četiri do šest nedjelja pacijenti postepeno povećavaju aktivnosti dnevnog života i rade lagane funkcionalne vježbe u kućnim uslovima, uz oprez.

,,U tom procesu fizioterapeut  ima veoma značajanu ulogu jer  postavlja odgovarajući intezitet, frekvenciju i trajanje vježbi. Na primjer, kod pacijenata koji su imali malo težu kliničku sliku vrlo je bitno da određeni parametri budu u  nekim referentnim vrijednostim, a da bi bilo bezbjedno da se pacijent bavi fizičkom aktivnošću. U toku vježbanja saturacija kiseonikom u mirovanju treba da bude minimum 90%, a u toku vježbanja ne smije biti ispod 85%, tu su u pitanju zaista vrlo lagane vježbe. Kod ljudi koji nisu imali neke komplikacije ako želi da se nastave baviti fizičkom aktivnošću intenzivnije ili su profesionalni sportista, moraju odraditi detaljnije pretrage naročito internističke, da bi se utvrdilo da li je korona virus ostavio oštećenje na kardio-respiratornom sistemu”, poručio je Luković.

On dalje ističe da je vrlo bitna stvar koja potencira za vrijeme pandemije imunitet, koji se  ne dobija suplementacijom ni vježbanjem već se mora graditi.

,,Stoga je vrlo bitno da imamo kontinuitet u pravilnoj ishrani i vježbanju. Moje preporuke što se tiče vježbanja a što preporučujemo Svjetska zdravstvena organizacija, da nedjeljno imamo makar 150 minuta neke aktivnosti srednjeg intenziteta. Naravno, to se odnosi na rekreativce koji će kombinovati fizičku aktivnost sa dva treninga snage nedjeljno. Ta one  koji ne vole treninge snage bilo kakva fizička aktivnost je dobra, bilo da će odabrati na brzi hod, lagano trčanje, planinarenje, ples, plivanje”, dodaje Luković.

U daljem razgovoru on pojašnjava da bolesti kičme poput spondiloze, išijasa i diskusa ne možemo spriječiti, ali da možemo preventivno djelovati.

,,Degenerativni procesi na kičmenom stubu su normalna stvar,  koja se javlja starenjem tako da kao što  naša kosa sijedi,  tako naše kosti i zglobovi gube svojstva kakva su imala u mladosti. Jedini način na koji  možemo usporiti starenje je da budemo aktivani. Ako neko radi osam do deset sati kancelarijski posao, u toku rada može napraviti kratke pauze od pet  minuta, čisto da se protegne i tako spriječi tu konstantnu napetost u mišićima i zglobovima, koju izaziva dugotrajno sjedanje. Ne možemo spriječiti bolove u leđima i vratu koje svako od nas osjeti u jednom trenutku života, stoga je fizička aktivnost veoma značajna i što smo fizički aktivni omogućavamo našem tijelu da bude što funkcionalnije”, savjetuje Luković.

Posao fizioterapeuta u Domu starih, ističe  je specifičan i mnogo drugačiji od rada fizioterapeuta u nekim drugim ustanova.

,, Program rehabilitacije radimo sa specifičnom grupacijom stanovništva, to su stare osobe sa pridruženim bolestima. Što se tiče procesa rehabilitacije, u zavisnosti od stanja i bolesti koje korisnik ima najviše se pažnje obraća na funkcionalno osposobljavanje korisnika. Trudimo se da uspostavimo korisnika da bude što funkcionalni, u tolikoj mjeri koliko njegova bolest to dozvoljava. Najčešće bolesti koje su zastupljene u Domu starih su neurološke bolesti, degenerativne bolesti kukova i koljena, endoproteze, takođe dosta je  zastupljen rad sa dementnim pacijentima jer imamo posebnu odjeljenje demencije koje je zahtjevno za rad i svakom fizioterapeutu to možda i predstavlja jednu od naj izazovnih oblasti za rad, a takođe zbog pandemije smo radili i na post kovid rehabilitaciji naših korisnika”, zaključio je.