Društvo

Tekst i foto: Biljana Marković

Povodom 35 godina rada „Luke Kotor“, sinoć je zvanično otvorena Marina Kotor, a vrpcu su simbolično presjekli predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić i predsjednica Odbora direktora preduzeća Ljiljana Popović Moškov.

„Nakon investicije iz 2014. godine, kada su izgrađene zgrade terminala u graničnom prelazu i valobran u marinskom dijelu, prva značajnija investicija je uređenje male marine u gradskom parku i ove marine ispred koje se nalazimo“, kazala je Popović Moškov, pozdravljajući prisutne.

Podsjetila je da se sa radovima otpočelo krajem februara: produžen je valobran, postavljena su još tri pontonska gata, opremljena ormarićima za struju i vodu.

„Ukupni kapacitet marinskog dijela povećan je gotovo tri puta u odnosu na dosadašnji i iznosi 173 priveznih mjesta. Prvi put u okviru marine obuhvaćeno je i 40 komunalnih vezova za potrebe naših građana“, rekla je Popović Moškov, dodajući da je kontrola ulazaka i izlazaka na gatove tehnološki modernizovana pomoću kartica koje će korisnici dobiti , a čitava marina je pod video nadzorom.

U narednim danima očekuje se uspostavljanje pokrivenosti marine wi-fi signalom za sve njene korisnike, a omogućeno je i on line bukiranje.

„Ovom investicijom Luka Kotor je stvorila preduslove za još veću afirmaciju grada za nautički turizam, dala gradu reprezentativnu marinu u skladu sa prostorom i njenim položajem, a istovremeno realizovala jednu od preuzetih obaveza na osnovu kojih je dobila ugovor o koncesiji“, poručila je Popović Moškov.

Najavila je da će kompanija i u narednom periodu nastaviti da radi na osavremenjavanju svih vidova usluga koje, kako je kazala, nautičari i brodari očekuju da dobiju kada uplove u luku i pristanu u marini.

Osvrćući se na istorijat „Luke Kotor“, koja je kao privredni subjekt u vidu Radne organizacije osnovana 12. Jula 1988. godine, a 1989. transformisana kao Društveno preduzeće, naznačila je da je ona od osnivanja do 1992. godine gazdovala cjelokupnim morskim dobrom opštine Kotor. Nakon toga, izmjenom zakonskih propisa i osnivanjem Javnog preduzeća „Morsko dobro Crne Gore“, ugovorno je dobila korišćenje dio od zgrade Narodne obale na Mulu do otvorenog bazena.

„Od marta 2019. godine i potpisivanje Koncesionog ugovora o prvenstvenoj koncesiji sa Vladom Crne Gore, u trajanju od 12 godina, Luka Kotor upravlja gotovo cjelokupnim akvatorijumom Kotorskog zaliva. Prvi kruzeri u proteklih 35 godina u našu luku uplovili su 2002. godine Costa Marina i Costa Allegra, kompanije Costa Crociere, koja od tada redovno ima Kotor na mapi svojih putovanja. Ubrzo nakon ove kompanije počele su svoje kruzere u Kotor dovoditi i mnoge druge kompanije, poput MSC, Norvegian Cruse Line, TUI UK, ili tačnije za preko 45 kompanija Kotor je danas kao destinacija postao nezaobilazan kada je riječ o kružnim putovanjima na ovom području“, podvukla je Popović Moškov.

Iznijela je podatak da, u godinama redovnih uslova za poslovanje, Luka Kotor, raznim vrstama lučkih usluga na  kvalitetan način opsluži i do 490 brodova, koji dovedu i do 800.000 turista u sezoni. Pored brodova luku godišnje posjeti i do 900 jahti.

Popović Moškov je podsjetila i da je Luka Kotor u statutarnom smislu, od 1992. do 1996. godine imala status javnog preduzeća, od 1996. do 2002. bila je dioničarsko društvo i tada se transformiše u akcionarsko društvo u kome obliku i danas posluje, čiji je većinski bvlasnik Opština Kotor.

„Ponosni smo što smo u dvije veoma teške godine poslovanja kakve su bile Covid godine 2020. i 2021., u saradnji sa zaposlenima, uspjeli da sačuvamo kompaniju, kako u očuvanju radnih mjesta, tako i bez opterećenja akcionara u smislu eventualne prodaje akcija ili dokapitalizacije. Prvu redovnu godinu nakon Covid-a, odnosno prošlu, nadasve ekonomičnim poslovanjem, Luka Kotor je završila sa najvećim ikad ostvarenim prihodima i najvećom ikad ostvarenom bruto dobiti koja je doprinjela da se saniraju svi gubici u poslovanju iz prethodne dvije godine i da se 2023. započne bez opterećenja iz tih godina“, poručila je Popović Moškov.

Gradonačelnik Vladimir Jokić uputio je komplimente menadžmentu preduzeća na tome što je „u rekordno kratkom roku“ uspio da od ideje dođe do realizacije ovako značajnog projekta.

„Da investiciju od 1,3 miliona eura pretvore u realnost i stvore mogućnost da večeras zajednički otvorimo nove prostorne kapacitete luke Kotor. O značaju luke Kotor za grad ne treba trošiti puno riječi, dovoljno je osvrnuti se oko sebe. Gotovo sve što vidimo u ovom gradu nastalo je kao rezultat pomorskih aktivnosti njegovih građana, kao rezultat rada onoga što je bila Luka Kotor u svim njenim oblicima postojanja u proteklih milenijum ipo ili dva“, ocjenio je Jokić.

To, kako je kazao, obavezuje svakoga ko bude na čelu grada da svoje djelovanje usmjeri ka tome da luka Kotor i sve ono što čine pomorske aktivnosti u Kotoru dobije posebno mjesto.

„U koliko u Kotor ne budu uplovljavali brodovi, onda ni Kotor više neće biti grad. Zbog toga i ovo proširenje kapaciteta, ali i buduća proširenja kapaciteta, kao što je izgradnja pilona za sigurno privezište velikih brodova, obezbjeđivanje sigurnih sidrišta prema Dobroti i Orahovcu, čini nešto što je naša nužda i naša obaveza kako bi stvorili mogućnosti da i u narednim godinama i decenijama Luka Kotor uspješno posluje. Takođe, ono što je sigurno opredjeljenje ne samo ovog rukovodstva, nego siguran sam i svakog budućeg, jeste da Luka Kotor ostane u većinskom vlasništvu Opštine Kotor, a da što se tiče akcionarskog udjela, on može samo da se uvećava u korist grada, a nikako da se smanjuje“, konstatovao je predsjednik  Jokić.

Nakon svečanog otvaranja marine, u galeriji Kulturnog centra „Nikola Đurković“ otvorena je izložba fotografija pod nazivom „Luka i grad - život i trajanje“, koja je priređena u saradnji sa Pomorskim muzejom Crne Gore (PMCG) u Kotoru.

Otvarajući izložbu, autor postavke, kusos Pomorsko tehničke zbirke u Pomorskom muzeju, Ilija Mlinarević, poručio je da je cilj da se približi i dokaže neraskidiva veza grada Kotora i njegove luke.

Kotorska luka, kazao je, vjekovima je bila jedini izlaz u svijet, na Mediteran kojem pripada.

„Od dolaska mošti Sv. Tripuna, bujne trgovine sposobnih Kotorana, do mnogobrojnih pokušaja osvajanja, sve ove činjenice kotorske istorije vezane su za gradsku luku, s toga je ovaj prostor važan segment našeg grada. Luka, riva, luža – koji god naziv koristili ona je i dalje žila kucavica grada Kotora. Sa žalom starijih generacija što je dio obale zatvoren prekograničnim prelazom, svjesni smo činjenice da luka, kao i prije u istoriji, diktira tempo, donosi novac, i novine gradu“, rekao je Mlinarević.

Izložba započinje kartografskim prikazima Boke Kotorske od 15. do 19. vijeka. Slijede vedute i prikazi Kotora iz 17., 18. i 19. vijeka na kojima je jasno prikazan oblik i izgled kotorske luke. Na izložbi dominiraju prikazi luke s kraja 19. i početka 20. vijeka.

Austro Ugarska, Kraljevina SHS, to jest Kraljevina Jugoslavija, italijanska okupacija, oslobođenje i socijalistička Jugoslavija, periodi su koje izložba hronološki prikazuje putem vidljivih promjena i dešavanja na prostoru kotorske luke.

Na kraju dolazi period 21. vijeka i ponovnog procvata luke.  Izložbu prate citati iz istorije grada, od Antike, pa sve do novinskih članaka i uspješne ovogodišnje sezone u kotorskoj luci.

„S jednom izložbom, u jednoj galeriji teško je predstaviti vjekove kotorske luke. Pokušali smo, započeli smo ovu priču s ciljem da joj se i dalje vraćamo. Želimo puno uspjeha Luci Kotor u daljem poslovanju, uvjereni da će i dalje brižno paziti morska vrata grada Kotora“, poručio je Mlinarević.