Društvo

U Gimnaziji Kotor danas (29. aprila) je održana prezentacija projekta SAMESEA , čime je formalno započeo rad lokalnog HUB-a u okviru ovog međunarodnog programa usmjerenog na jačanje zaštite morskih ekosistema i očuvanje sentinel vrsta – delfina, morskih kornjača i sredozemne medvjedice – u južnom Jadransko-jonskom regionu.

Prema informaciji iz NVO Istraživanje Delfina Crne Gore  ( Montenegro Dolphin Research) , učenici su pokazali visok nivo znanja o morskom okruženju, posebno o vrstama koje naseljavaju Boku, njihovim migracijama i problemima sa kojima se susreću.

“Istaknuto je da se delfini u zalivu najčešće viđaju u manjim grupama (1–3 jedinke), u blizini Tivta, Herceg Novog, Perasta i Prčanja, najčešće u pratnji velikih brodova.

Jedan od učenika, Marko Zgradić, izdvojio se kao posebno angažovan i zainteresovan, te se razmatra mogućnost da se dodatno uključi u aktivnosti HUB-a. Učenici su iskazali i svijest o problemima sa kojima se Boka suočava, poput plitkoće zaliva, stjenovitog dna, smanjene brojnosti ribe, prisutnosti zagađenja, naročito plastike, kao i dinamitaškog ribolova koji je, kako je navedeno, i dalje prisutan u području Luštice.

Nakon prezentacije, održan je razgovor sa predstavnicima lokalne zajednice Dobrota, uključujući ribare, turističke vodiče i predstavnike mjesnih zajednica. Tema je bila mapiranje lokalnih izazova i mogućnosti saradnje sa projektom SAMESEA. Ivan Krivokapić, lokalni ribar i vodič, naglasio je da je u Boki prisutan isključivo tradicionalni ribolov, te da komercijalni ribolov nije održiv unutar zaliva. Iako mnogi ribari nemaju licence, u praksi se primjenjuju stari načini ribolova. Ukazano je na odsustvo mjesta za formalno okupljanje zajednice, ali je izražena volja da se MDR i drugi partneri pozovu na zimske sastanke, kada je lokalno stanovništvo manje opterećeno poslom.

Problemi koji su identifikovani uključuju nepoštovanje zakona i propisa, prekomjerni izlov, slabu ili gotovo nikakvu kontrolu od strane nadležnih tijela, kao i generalizovani pad svijesti o potrebi očuvanja mora. Ivan je istakao da je poštovanje mora nekada bilo duboko ukorijenjeno u lokalnu kulturu, ali da danas mnogi bacaju otpad direktno u more. Aylin je pitala da li je uzrok problema neinformisanost lokalnog stanovništva, na što su i Ivan i Aleksa Mijanović potvrdno odgovorili.

Tema ekoturizma otvorila je diskusiju o mogućnosti organizovanja tura za posmatranje delfina i drugih morskih vrsta, po ugledu na Hrvatsku. Ivan je izrazio bojazan zbog nemogućnosti da se garantuje viđanje životinja, dok je Aleksa naveo da bi u tom slučaju trebalo jasno komunicirati neizvjesnost posmatranja. Aylin je ukazala na postojanje specifične ciljne grupe turista koji su spremni da prihvate tu neizvjesnost i da im je i samo iskustvo boravka u prirodi vrijedno.

Razmatrana je i ideja pokretanja kampanje protiv bacanja smeća u more. Ivana je podsjetila na slučaj u kojem je pronađena morska kornjača zapetljana u mrežu prije tri godine, kao simbol problema koji je i dalje aktuelan. Ivan je naveo da je tokom ovogodišnje akcije čišćenja plaže povodom Dana planete Zemlje prikupljeno tri puta više otpada nego ranijih godina. Aleksa je dodao da se radi o plaži u blizini popularnog ljetnjeg bara, što dodatno objašnjava količinu otpada.

Postavljeno je i pitanje mogućnosti uvođenja programa sertifikacije za pružaoce turističkih usluga, kojim bi se promovisale dobre prakse i omogućilo naplaćivanje veće cijene uz doprinos očuvanju prirode. Aleksa je procijenio da 90% lokalnih pružalaca usluga ne bi bilo zainteresovano, jer im je primarni motiv brzi profit. Zaključeno je da bi se ovakva inicijativa mogla sprovesti van sezone i u manjim pilot-zajednicama, uz realna očekivanja i postupno uključivanje.

U zaključku, lokalni akteri su izrazili spremnost da se priključe narednim aktivnostima projekta. Predstavnici mjesnih zajednica Dobrote pozvali su tim projekta da prisustvuje jednom od narednih sastanaka, kako bi se priča o zaštiti mora čula i unutar same zajednice, čak i ako to znači okupljanje samo desetak ljudi. Ujedno je predloženo da se slične aktivnosti sprovedu i u Ulcinju, gdje su problemi sa zagađenjem i narušavanjem morskog ekosistema naročito izraženi.

Nastavnici Fikreta Adrović, Aleksandra Jovanović i Mladen Živković, kao i učenici Marko Zgradić, Milica Kovač, Nikola Kovač i Sandro Sindik, pomogli su da se organizuje druženje sa đacima ekološke sekcije.

O dr Aylin Akkaya:

Dr Aylin Akkaya je morski biolog i međunarodno priznat stručnjak za istraživanje i zaštitu morskih sisara. Osnivačica je i naučna direktorka organizacija DMAD – Marine Mammals Research Association i MDR – Montenegro Dolphin Research, koje se bave istraživanjem delfina, morskih kornjača i drugih sentinel vrsta u Sredozemlju i Crnoj Gori. Takođe je savjetnica za WWF i aktivno učestvuje u razvoju strategija za zaštitu morskih ekosistema.

U okviru projekta SAMESEA, dr Akkaya vodi proces uključivanja lokalnih zajednica i institucija u mrežu za praćenje stanja mora. Njena ekspertiza obuhvata terenski rad, analizu podataka, razvoj politika zaštite i edukaciju lokalnog stanovništva. Na sastanku u Kotoru predstavila je rezultate januarskog okruglog stola, ukazala na potrebu za lokalnim bazama podataka i ohrabrila prisutne da aktivno učestvuju u promjeni pristupa moru – od eksploatacije ka očuvanju”, saopšteno nam je iz NVO Istraživanje Delfina Crne Gore.

(Foto - NVO Istraživanje Delfina Crne Gore)

Link za sajt  SAMESEA | Montenegro Dolphin Research