Društvo

Udruženje logopeda Crne Gore pokrenulo je inicijativu za opsežno testiranje djece predškolskog uzrasta i učenika prvog ciklusa osnovnoškolskog obrazovanja. Dogovoreno je da se u predškolskim i školskim ustanovama na Primorju, Podgorici, Nikšiću i Bijelom Polju testiraju djeca, te da se rezultati sumiraju i predstave javnosti, kako bi se stekao uvid u stanje koje se tiče predčitalačkih vještina i vještina čitanja i pisanja.

Ovo testiranje, koje je po prvi put vršeno u opštini Kotor, radila je logoped u JPU “Radost”,  Leda Filipović, magistar logopedije, specijalista defektolog, koja je bila gošća emisije “Ljetnje priče” Radio Kotora.

“Odlučeno je da se testiranje obavi u predškolskim grupama svih vaspitnih jedinica javnih predškolskih ustanova na uzrastu djece od pet do šest i po godina i to testovima za morfološko-sintaksni razvoj, fonološku svijest i razumijevanje, kao i testom artikulacije izgovornih glasova maternjeg jezika”, kazala je Filipović.

Istakla je da su aktuelni rezultati PISA testova u Crnoj Gori zabrinjavajući i da je neophodno zajednički raditi na unapređenju jezičkog razvoja djece.

Objašnjava da se s vremenom broj vrsta riječi usložnjava, ali da bi predškolsko dijete trebalo da koristi svih deset vrsta riječi u svom frekventnom rječniku, složenu rečenicu i da vodi dijalog.

Broj riječi, odnosno vokabular koje dijete govori od značaja je za formiranje pravilne složene rečenice.

“Na to ima velikog uticaja rani razvoj o kome vrlo često govorimo. Znamo da su predčitalačke vještine jako važne za adekvatan morfo-sintaksni razvoj. Započinju svoj razvoj na veoma ranom uzrastu, sa dvije i po do tri godine. Fonološka svijest je takođe od izuzetnog značaja za razvoj vještina čitanja i pisanja. Stoga će ovo testiranje i sveobuhvatni rezultati na većem broju djece biti jako dobra baza i polazište da reagujemo na vrijeme i pružimo podršku djeci”, navodi Filipović.

 U “Radosti” je testirano preko 150 djece iz svih sedam vaspitnih jedinica, od Risna do Radanovića,  a rezultati će biti objedinjeni sa ostalim gradovima i zvanično predstavljeni javnosti.

Filipović objašnjava da predčitalačke vještine uključuju prepoznavanje rimovanja i glasova u riječima kroz različite uzraste, a one se razvijaju kroz igru i aktivnosti koje stimulišu fonološku svijest.

“Sumirani rezultati testiranja u našoj ustanovi obavezuju nas da u narednom periodu preduzmemo određene mjere koje bi imale za cilj preveniranje nedovoljne spremnosti za polazak u školu”, istakla je dodavši da “početne predčitalačke vještine i prepoznavanje rimovanja, odnosno percepcije rime možemo da primijetimo kod trogodišnjaka. Četvorogodišnjaci i petogodišnjaci sposobni su za prepoznavanje rime kroz upamćivanje pjesmica sa rimovanjem, prepoznavanje početnog i poslednjeg glasa u riječima. Šestogodišnjaci i sedmogodišnjaci uglavnom vladaju analizom glasova u riječi, prepoznaju glasovne igre riječima i sposobni su za svrstavanje riječi prema početnom i poslednjem glasu”, pojasnila je.

Naglašava važnost roditeljske uključenosti u razvoj jezika djeteta, kroz razgovor, slušanje i zajedničke aktivnosti kao što su čitanje slikovnica.

“ Time se stvara prilika da i samo dijete aktivno isprobava vještine pričanja, da isprobava, da kažem, ono što uči od svog porodičnog podsticajnog okruženja. Takođe se to dešava i u predškolskim ustanovama, ali se sve bazira na najraniji period učenja kad dijete još nije počelo da pohađa predškolsku ustanovu, odnosno jaslice, a to predstavlja porodični ambijent, porodično okruženje. Pružanjem prilike da dijete rukuje knjigama, odnosno da zajedno sa roditeljima, prije svega, koristi slikovnice, pa potom da samo rukuje knjigama, olovkama i drugim pisaćim priborom, stvara se podsticajna sredina i ukoliko ne postoje neki drugi razlozi, dijete će ovladati gramatičkim nivoima adekvatno za svoj kalenderski uzrast”, precizirala je Filipović.

Kako kaže, problem je što mnogi roditelji nisu dovoljno informisani o tome što djeci treba na ranom uzrastu, a prevelika upotreba ekrana i nedostatak verbalne interakcije negativno utiču na razvoj jezika.

“Osnov i morfosintaksnog i jezičkog razvoja prije svega je slušanje. To je preduslov za dobar jezički razvoj i osnova za predčitačke vještine. To je ono na šta treba obratiti najozbiljniju pažnju i o čemu ja vrlo često razmišljam. Slušajući svoju djecu, roditelji uče djecu da i oni slušaju druge. Govor se uči slušanjem, to znamo odavno.  Dakle, neophodno je da razgovaramo sa našom djecom i da određeno vrijeme svakodnevno posvećujemo razgovoru sa djetetom, čitanju, i na taj način doprinosimo širenju vokabulara i usložnjavanju frekvencijskog riječnika”, naglasila je naša sagovornica.

Testirani rezultati pokazuju da djeca često izbjegavaju verbalno izražavanje i da imaju teškoće u opisivanju i pričanju na osnovu slikovnog materijala, što predstavlja izazov za njihov dalji jezički razvoj.

“U svim ovim nedovoljno dobrim, lošim i veoma lošim postignućima, što na testiranjima koja sam ja obavila i kolege diljem Crne Gore, što na PISA testiranjima i tako dalje, mislim da je ozbiljna osnova vrlo jasan i jasno vidljiv izostanak odsustva roditelja, opravdana ili kakva god, u smislu nedovoljno dobre informisanosti šta je njihovoj djeci na ranom uzrastu neophodno. Isuviše ekrana, što velikih, što tač ekrana, te jako malo verbalne interakcije između djece i roditelja. Sad smo u ovoj situaciji i sad treba da smišljamo kako da naredna generacija, budući prvaci budu potpuno gramatički, sintaksno sposobni da izraze i razmjenjuju misao, da komuniciraju i da imaju potrebu za komunikacijom. Potrebno je da se obrati pažnja na izbjegavanje ekrana, što češći boravak na otvorenom prostoru sa svojom djecom, koristeći svaku priliku da ona dobiju informacije o svom konkretnom okruženju u kom se trenutno nalaze, na taj način šireći rječnik, odnosno usložnjavajući vokabular i koristeći to u svrhu dužih iskaza”, rekla je Filipović.

Poziva roditelje da sarađuju sa logopedima i da dolaze na konsultacije, gdje će im biti pružene konkretne smjernice i materijali za rad sa djecom kod kuće.

“Svi roditelji su nakon sumiranja rezultata pozvani da od ponedeljka 16. juna do 1. jula 2025. godine dođu u logopedski kabinet kako bi stekli uvid na čemu treba aktivno raditi do polaska u školu njihove djece i nadalje. Pozvani su i roditelji djece koja eventualno neće pohađati prvi razred već će odložiti polazak u školu i sa čijom će se djecom posebno raditi ukoliko roditelji budu motivisani i zainteresovani. Prilikom dolaska roditelja koji se odazovu našem pozivu nakon sumiranja ovih rezultata biće jasno, konkretno dat materijal koji treba koristiti svakodnevno u radu sa djecom. Takođe će im biti pružana svaka druga vrsta podrške vezane za jezički razvoj koji ukazuje nakon ovog testiranja na nedovoljnu spremnost i ukazuje na odstupanja od očekivanog nivoa fonološke svjesnosti. Na ovaj način, još jednom, šaljem poziv da se jave i da dođu kako bismo konstruktivno razgovarali, napravili plan u smislu da mogu da pružim podršku i dalje smjernice”, zaključila je Leda Filipović, logoped u JPU "Radost" Kotor.

Emisiju možete poslušati na linku Ljetnje priče

Tekst: Nataša Jotić

Foto: privatna arhiva