Društvo

Tekst Jelena Kljajević

Foto privatna arhiva

Alergijske reakcije koje su posljednjih decenija u cijelom svijetu u dramatičnom porastu, bilježe se tokom cijele godine, a neke od njih su tipično ljetnje.

Prema riječima alergologice dr Denise Dizdarević iz Kliničkog centra Crne Gore, tokom ljetnjih mjeseci je vrlo česta alergija na sunce pa su mjere prevencije neophodne.

„ U pitanju je reakcija imunskog sistema na sunčevu svjetlost i najčešće se ispoljava u formi različitih kožnih osipa nakon izlaganja suncu. Rijetko je ta reakcija „proširena“ i teška. Najčešće su zahvaćene fotoeksponirane površine tijela ali mogu biti i udaljene. Zapravo nije jasno zašto nastaje ova reakcija. Izgleda da imunski sistem pogrešno prepoznaje neke komponente suncem promijenjene kože i ova se reakcija javlja kod osjetljivih osoba, a kod nekih je i genetski uslovljena“ – kaže dr Dizdarević za Radio Kotor.

Ona ističe da treba voditi računa i o fotoalergijskim reakcijama- sekundarnim reakcijama na sunce. „ Nastaju usljed kombinacije i reakcije sunčeve svjetlosti na neke hemijske materije u kozmetici. To mogu biti sastojci koji se nalaze u zaštitnim kremama koje nanosimo prije sunčanja, zatim u kozmetici, potom u nekim ljekovima, naročito antibioticima ili ljekovima protiv bolova“ – objašnjava dr Dizdarević.

Kod djece se, kaže, nerijetko javlja takozvana solarna urtikarija i to najčešće nekih tridesetak minuta nakon izloženosti suncu. „ Može spontano da prođe boravkom u hladu, pomažu – rashlađivanje i hladne obloge, ali se kod osoba kod kojih se to ponavlja savjetuje uzimanje antihistaminika sat prije izlaganja suncu, zatim nanošenje kreme sa visokim faktorom i takozvano postepeno izlaganje sunčevoj svjetlosti“ – kaže dr Dizdarević.

Izlaganje suncu, napominje, zapravo treba izbjegavati od 11 do 16 sati. Upotreba krema se visokim zaštitnim faktorom i hidratacija su najvažnija preventiva toplotnog udara, ali i sunčanice i opekotina.

„ Visoka temperature vazduha, slatko voće, slatkasta pića, sladoledi, odjeća jarkih boja i jaki mirisi privlače insekte. Alergija na ubod insekta jedna je od najčešćih ljetnjih alergija i može se javiti i kod osoba koje nemaju alergijsku konstituciju. Svakako su najvažniji opnokrilci - pčela, osa i stršljen, zbog alergijskog kapaciteta da izazovu teške alergijske rakcije pa i one najteže sa smrtnim ishodom. Blaže alergisjke reakcije mogu da izazovu komarci, mravi, pauci ali su one, kako rekoh, uglavnom zaista blage. Što se pčele i ose tiče – važno je reći da ostavljaju žaoku koja minut nakon što se ukloni “taj aparatić”, nastavlja da luči otrov i potrebno je ukloniti žaoku. Osa i stršljen su agresivni i napadaju odvojeno više puta, naročito je to ljeti slučaj. U prinicipu su u većem riziku za jačim alergijskim reakcijama odrasle starije osobe, sa kardiovaskularnim bolestima, one koje koriste terapiju betablokatorima . Najznačajniji rizik je prethodna teška alergijska reakcija na ubod pčele ili ose i ove osobe su u obavezi da imaju pri sebi aplikator adrenalina i u slučaju da se desi reakcija oni sami “daju adrenalin” – kaže dr Dizdarević.

Tokom ljeta je, dodaje, česta i takozvana urtikarija, “gdje je okidač promjena temperature tijela ili znojenje”. “ Može biti opasna kod onih koji imaju alergiju na hladnoću. Iako je ona izazvana hladnoćom i češća je zimi – konzumacija hladnih napitaka i sladoloda i naglo potapanje u hladnu vodu, kod ovih osoba može biti jako opasna uz generaliziovanu reakciju koja podrazumijeva oticanje, vrtoglavice, gubitak svijesti pa čak i smrt” – priča dr Dizdarević.

Ona ističe i da je polen, koji najčešće vezujemo za proljeće, zapravo „prisutan do kraja jula“.

„ Polinacija trava traje do kraja jula, a nakon toga - tu su korovi. Kod vas na primorju postoji alergija na korovsku biljku parijetariju. Ona ima dug period polinacije , praktično cijelog ljeta, ima dva „pika“ – u aprilu  i krajem ljeta i može biti razlog respiratornih alergijskih simptoma“ – zaključuje doktorka Denisa Dizdarević.