Društvo

"Ljudi mnoge probleme koje imaju u životu, bilo koje vrste, maskiraju svakodnevnim obavezama, druženjima i raznim aktivnostima. Sama izolacija i razmišljanje o koronavirusu i njegovim posljedicama, a onda tek o finansijskim problemima u koje su ljudi zapali (koje su posljedice ovog stanja) – siguran su put do problema” – kazala je psihološkinja Melanija Lazović, gostujući u emisiji Radio Kotora “Ljetnje priče”.

Kako navodi, posljedice samoizolacije mogu biti veoma ozbiljne, jer je čovjeku kao socijalnom biću prirodno da bude u grupi.

“To je naročito ozbiljno kod ljudi koji već imaju psihičke probleme. Jer ljudi različito reaguju. Ima onih koji paniče, ima ljudi koji mnogo racionalnije doživljavaju cijelu ovu situaciju. Koja će emocija biti dominantnija zavisi od same ličnosti i od mehanizama odbrane koje ljudi koriste” – objašnjava Lazović.

Ona ističe da je psihološka podrška u ovakcim okolnostima jako važna.

“Psihološka podrška mora da bude dostupna svima. Postojala je jedna SOS linija gdje su bili dostupni brojevi telefona na koje su ljudi mogli da pozovu u bilo koje doba dana i noći. To je jako važno da ljudi znaju da imaju kome da se obrate” – kaže Lazović.

Ona navodi da postoji razlika između zaraza koje su vladale u prošlim vjekovima i današnje pošasti – korone.

“Prvu stvar koju bih navela kao glavnu razliku jeste informisanost ljudi. Danas su ljudi bombardovani informacijama na svakom ćošku, a to automatski stvara paniku, što je potpuno prirodno. Nismo mi svi u jednakoj mjeri podložni tome, ali jeste činjenica da panika postoji. Poznato nam je recimo, kada čujemo da neko ima vaške, pa po automatizmu počinjemo da se češemo ili ako čitamo o simptomima određene bolesti, počinjemo iste simptome da uočavamo kod sebe. To je prosto prirodan instikt za očuvanje našeg zdravlja” – ocjenjuje Lazović i dodaje da ljudi koji su više podložni sugestiji ili anksiozni, imaju veću šansu da padnu pod uticaj informacija koje dobijaju na bilo koji način.

“Kroz istoriju jeste bilo sličnih pojava, ali činjenica je da u savremenom dobu povezujemo sve sa strahom od ugrožavanja zdravlja. Po internetu su aktuelni: briga o kvalitetu hrane koju unosimo, vode koju pijemo, vazduha koji udišemo i slično, što je potpuno normalno. Na internetu postoji mnoštvo informacija o ugroženosti čovjeka na bilo koji način, mnogo teorija zavjere i prosto je prirodno da se zapitamo i da čovjeku ne bude prijatno” – ističe Lazović.

Prema njenim riječima, situacija sa koronavirusom povećava svijest o solidarnosti, zajedništvu, zrelosti prema našoj zajednici.

“Lijepo je što postoje mladi ljudi koji su se angažovali da pomognu starijima jer svi mi, na neki način, doprinosimo da se zajednica izbori sa virusom. I to je veoma važno. Svakako su slike koje nam sitžu ohrabrujuće. Ovo je, u suštini, prilika za velike promjene - i na ličnom i na društvenom planu. Mijenjamo svoje prioritete i vrijednosti na kojima počiva, u stvari, cijelo društvo” – objašnjava Lazović.

Ona ocjenjuje da će posljedice koronavirusa biti ogromne.

“Imamo posljedice na zdravlje, tijelo, privredu, a smatram da će svakako najveće posljedice biti po ekonomiju. Mišljenja sam da je turistička privreda, od koje naš grad živi, ugrožena. Dugo će ljudima trebati vremena da se oporave i oslobode straha. Veliki dio ljudi ostalo je bez posla, primanja, veliki je broj gladnih ljudi, a najgore od svega je, čini mi se, što se ne nazire kraj ove situacije.

Bez obzira kako smo se postavili u ovoj situaciji, o epilogu još ne možemo da govorimo, jer ne znamo sa sigurnošću u kom smjeru ide virus. Spominjanje novog talasa i novih slučajeva konkretno kod nas može samo da produbi probleme o kojima smo govorili. Veoma je važno da ljudi shvate da nisu sami i da samo zajedništvom i solidarnošću možemo ovo da prevaziđemo i sačuvamo pamet što je najvažnije” – kaže Lazović.

Ona navodi da je tokom prvog talasa pandemije koronavirusa bilo i pozitivnih stvari.

“Čovjek se okrenuo sebi i posvetili smo se porodici i nekim stvarima za koje možda nismo imali vremena prije pandemije. Posvetili smo se fizičkoj aktivnosti, čitanju filmova, razgovorima. Imamo više vremena. Sve stvari koje smo uzimali zdravo za gotovo odjednom nam više nisu moguće i rutina nam je, na neki način, poremećena. Ali vidimo da se sve može, samo malo drugačije. Čistije okruženje je takođe dobra stvar, to je nešto dobro za našu planetu. Priroda se oporavila, pa koliko god to trajalo. Možda će to biti kratkog vijeka, ali to je dobra stvar. Virus je takođe pokazao da s smo svi jednaki i da, koliko god mi bili moćni u bilo kojoj oblasti, nemamo nikakvu kontrolu kada su ovakve situacije u pitanju” – zaključuje Lazović.