Alat za prilagodljivost

  • Veći tekst
  • Font za disleksiju
  • Podebljanje teksta
  • Crno-bijelo
  • Visoki kontrast
  • Kursor
  • Resetuj
  • Pristupačnost

Društvo

11.10.2020
1149

LAZAREVIĆ: NEOPHODNA PLANSKA PODRŠKA MUZEJSKIH INSTITUCIJA

Kustos etnografske zbirke u Javnoj ustanovi “Muzeji i galerija Tivat”, etnolog Igor Lazarević, nedavno je publici predstavio izložbu “Odlike lokalnog ribarstva”.

Za emisiju “Nedjeljni razgovor” podsjeća da je ribarstvo neodvojiv dio privredne i kulturne istorije ovog podneblja.
“Ribolovom su se vjekovima bavili ljudi na ovim prostorima, međutim, literatura vezana za ovu temu kod nas je veoma oskudna, što je svojevrstan paradoks. Recimo, u Hrvatskoj se o ribolovu i ribarstvu uopšte, mnogo više zna. Ova izložba predstavlja samo početni zamajac u težnji da se ova privredna grana značajnije prepozna i obradi unutar etnografske struke. Slojevito je kao zanat, mnogo toga ima interesantnog i do sada neobrađenog. Između ostalog, postoji i fenomen ribarskog jezika kod lokalnih ribara, što je meni, recimo, posebno zanimljivo za istraživanje”, kaže Lazarević.
Od presudne važnosti su, navodi, osim arhivske građe i kazivanja autentičnih svjedoka. “Tokom rada na izložbi razgovarao sam sa starom ribarskom porodicom Deković iz Donje Lastve, a lokalni ribari su nam ustupili i dio svog ribolovnog pribora: osti, vrše, ribarske mreže, ferale, karole. Izložbu su pratile i fotografije sa terena, čija je autorka Tanja Matković”, istakao je Lazarević.
Kako navodi, postoje brojne lokalne specificnosti koje bi u budućnosti mogle biti detaljnije obrađene. “Neke od njih su pomenute u okviru izložbe, poput: ribanja pagrova, fraške-osvjetljenja, tehnika zaštite i održavanja mreža u prošlosti-bojadisanje krkom, mrchom”, pojašnjava Lazarević.

Rad na terenu i u arhivu podrazumijeva plansku podršku muzejskih institucija koje bi u budućnosti, smatra Lazarević, trebale da omoguće više prostora istraživačima u dijelu terenskog i arhivskog istraživanja. “Istraživački segment je od presudnog značaja za skupljanje i obradu podataka vezanih za lokalnu materijalnu i nematerijalnu baštinu. Na tivatskom području, recimo, Krašići, Krtole-Đuraševići i Solila, zatim, Lepetane, Donja Lastva i centralni dio Tivta, predstavljaju izazov za istraživanje na ovu temu u narednom periodu, a izložba predstavlja zapravo početni korak na tom putu”, zaključio je Lazarević.

Podijeli na: