Društvo

Za talase Radio Kotora o značaju očuvanja kulturnog i prirodnog nasljeđa Kotora, posebno izvorišta i podzemnih tokova, govorio je dr Ilija Lalošević, profesor Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore. On je istakao aktuelne preporuke UNESCO-a i potrebu sprječavanja urbanizacije na prostoru između Orahovca i Ljute.

„U februaru 2025. godine u Kotoru je gostovala misija UNESCO-IKOMOS koja je imala za zadatak da ocijeni stalno zaštićene baštine prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora na listi UNESCO-a. Negdje tokom ljeta prispio je izvještaj, a u to vrijeme usvojena je i odluka Komiteta svjetske baštine UNESCO-a, sa prilično upozoravajućim stavovima, odlukama i preporukama. Preporuke UNESCO-a, iako diplomatski formulisane, predstavljaju obavezujuće uputstvo koje se bavi intenzivnom urbanizacijom i problemima na terenu. To uključuje niz mjera: reviziju menadžment plana zaštićenog područja, procjenu kumulativnog uticaja na kulturnu baštinu (HIA) i studije zaštite tzv. Baafar zone. Ove mjere nisu važne samo za Kotor, već i za okolne opštine, uključujući Tivat i Herceg Novi“, poručio je Lalošević.

Podsjetio je da je dosadašnje upravljanje kulturnim dobrima bilo nedovoljno koordinisano.

„Pokazalo se da je raniji način upravljanja kulturnim dobrom bio neefikasan, prvenstveno zbog nedostatka koordinacije između svih nivoa vlasti. UNESCO je stoga predložio hitne mjere, uključujući formalnu zaštitu objekata koji još nisu zaštićeni, a koji su ključni za očuvanje kulturnog i prirodnog identiteta područja. Jedan od tih objekata je zgrada Jugooceanije, koja i dalje zavisi od dobre volje investitora, iako je pod nadzorom službe zaštite“, kazao je Lalošević.

Važno je da sve lokacije budu zaštićene i pravilno nadzirane. Posebnu zabrinutost izaziva planirana gradnja velikog turističkog kompleksa iznad izvorišta Cicanova kuća, u prostoru između Orahovca i Ljute.

„Radi se o ambicioznom projektu sa oko 50 podzemnih garaža i 60 hotelskih jedinica, što gotovo neminovno ugrožava vodoizvorište. To područje je istorijski značajno – od tri mlina koja su postojala na rijeci Ljutoj, danas je sačuvan samo dio jednog objekta. Izvorište i tok rijeke predstavljaju prirodni resurs koji treba zaštititi, jer svaka veća intervencija može trajno ugroziti pitku vodu za cijelu opštinu Kotor“, istakao je Lalošević.

Elaborat o zaštiti životne sredine za ovaj kompleks trenutno je na javnoj raspravi.

„Javna rasprava je zakazana za 30. oktobar, a rok za podnošenje pismenih primjedbi je 19. novembar. Smatram da je ključno reagovati odmah, dok još uvijek možemo zaštititi ovaj prostor. Ne radi se samo o arhitekturi i kulturnom nasljeđu, već i o očuvanju izvora pitke vode i prirodnog okruženja za buduće generacije“, kazao je Lalošević.

Na kraju, profesor Lalošević naglašava zajedničku odgovornost svih institucija.

„Kao bivši direktor Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture smatram da smo obavezni da sve ove mjere sprovedemo u djelo. Očuvanje kulturnog i prirodnog nasljeđa Kotora nije samo pitanje zakona, već i naše profesionalne i moralne odgovornosti. Ako propustimo trenutnu priliku, posljedice mogu biti nepovratne“, zaključio je on.

Razgovor sa dr Ilijom Laloševićem možete poslušati na linku: https://soundcloud.com/radio-kotor/dr-ilija-lalosevic?si=641b29243e544f7a9ec7a414af901abb&utm_source=clipboard&utm_medium=text&utm_campaign=social_sharing

Tekst i foto: Tamara Vuković