Društvo

Gost današnjeg izdanja Magazina „Grad“ bio je dr Ilija Lalošević, profesor Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, koji je govorio o aktuelnim pitanjima zaštite kulturne baštine Kotora, odnosu prema preporukama UNESCO-a i nedavnim odlukama koje imaju dugoročni značaj za budućnost Boke Kotorske. 

Na početku razgovora osvrnuo se na novi Prostorno-urbanistički plan (PUP) Kotora.

„Nakon što je napravljen ovaj novi PUP, on ipak, uz svo uvažavanje ranijih zahtjeva i ranijih misija UNESCO-a, nije jasno i decidno riješio neke stvari. Imao je konflikte sa Studijom zaštite kulturne baštine, koja je trebalo da bude obavezujuća, a to nije bila“, istakao je Lalošević, objasnivši da je zajedničkom misijom UNESCO-a i ICOMOS-a, u Kotor poslata iskusna stručnjakinja, koja je uputila niz ozbiljnih i stručnih primjedbi, te se sada radi na njihovom otklanjanju.

Lalošević je kao ključnu zamjerku izdvojio zahtjev za izradom kumulativne procjene uticaja na baštinu (Heritage Impact Assessment – HIA).

„Tražili su kumulativnu HIA, jer je postojao čitav niz pojedinačnih procjena, ali se stvari nisu sagledavale u cjelini. To je kao kod pacijenta koji ima više sitnih bolesti, ali ako ih ne gledate zajedno, posljedice mogu biti fatalne“, detaljnije je objasnio.

Dodao je i da su u međuvremenu preduzeti konkretni koraci, uključujući inicijativu predsjednika Opštine Kotor za izmjene Zakona o zaštiti Kotora, koje su već u proceduri preko Nacionalne komisije za UNESCO.

„Mogu odgovorno da tvrdim da se Nacionalna komisija u proteklih pola godine sastala više puta nego u proteklih deset godina. I to nisu bila prazna sastajanja, već su donijete značajne odluke i uspostavljena ozbiljna komunikacija sa UNESCO-om“, naglasio je Lalošević, podsjećajući da je i sam decenijama član te komisije.

Kao jedan od važnih pomaka, Lalošević je naveo konačnu zaštitu zgrade Jugooceanije u Kotoru, nakon više od dvadeset godina čekanja.

„Mi možda sa lokalnog stanovišta nismo znali da je adekvatno valorizujemo. Često nam je smetala tu pored zidina Starog grada. Međutim, shvatili smo na vrijeme da je taj objekat značajan upravo zbog efekta slojevitosti kulturne baštine“, kazao je on, podsjetivši da je Jugooceanija sada i zvanično spomenik kulture.

Posebno značajan dio razgovora bio je posvećen odluci države da konačno odustane od izgradnje mosta na Verigama.

„To je bilo jedno osjetljivo pitanje. Sve misije koje su dolazile od kada je ta ideja nastala, prije 26 godina, postavljale su ga kao krucijalno u smislu zaštite kulturne baštine. Nama u Zavodu za zaštitu spomenika u Kotoru bilo je jasno još tada da bi most na Verigama značio uklanjanje sa UNESCO liste“, podsjetio je Lalošević.

On je istakao da Crna Gora ne bi bila prva zemlja kojoj se to desilo, ali da je sada, zahvaljujući jasnom stavu Vlade i premijera, ta opasnost otklonjena.

„Predsjednik Vlade Milojko Spajić je u Parizu, tokom boravka u UNESCO-u, jasno saopštio da država odustaje ne samo od mosta na Verigama, već i od prelaska preko zaliva kod Rosa. Jedino pravo rješenje saobraćaja je Jadransko-jonski autoput zaleđem, iza Boke, a nikako kroz Boku“, istakao je.

Iako su, kako je rekao, odustajanja od mosta, kamenoloma i pojedinih spornih projekata veliki koraci naprijed, Lalošević je upozorio da i dalje postoje problematične tačke.

Hotel Teuta, prema njegovim riječima, već je izgrađen i tu „više pomoći nema“, ali zabrinjava situacija sa planiranim hotelom u Orahovcu.

„Hotel Orahovac je u izvještaju misije UNESCO-a stavljen među četiri do pet najznačajnijih problematičnih stavki“, naglasio je dr Ilija Lalošević, profesor Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore za Radio Kotor.

Cijelu emisiju možete poslušati na linku Magazin ,,Grad’’.

Mihaela Moškov