Društvo

Projekat Y O U t h D r i v e (Program for raising awareness on proper waste management and empowering legislators for taking action) ima za cilj sprovođenje zajedničkih aktivnosti na poboljšavanju upravljanja i energetske efikasnosti lokalnih vodovodnih sistema, sistema za upravljanje otpadnim vodama i čvrstim otpadom.

Ukupna vrijednost projekta, koji je Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini prepoznala kao kvalitetan projekat koji može stvoriti pozitivnu promjenu u društvu, uz finansijsku podršku kroz Program prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina-Crna Gora, je oko 280.000 eura, od kojih Evropska unija finansira oko 230.000 eura.

Implementira ga Udruženje za razvoj okoline i kulturu “Eko ZH”, u saradnji sa partnerskom organizacijom NVO “Naša Akcija” iz Kotora.

Kako je za emisiju “Multikultura” Radio Kotora kazala voditeljica projekta Lucija Kvesić iz “Eko ZH” (Široki Brijeg), zajedno sa intenzivnom promocijom u javnosti, te podizanjem svijesti o zaštiti životne sredine, Y O U t h D r i v e teži postizanju većeg nivoa zaštite i očuvanja okoline.

“Projekat obuhvata područje Županije Zapadnohercegovačke-Grude, Ljubuški, Posušje, Široki Brijeg u Bosni i Hercegovini, te područje Boke Kotorske Herceg Novi, Tivat i Kotor”, navela je Kvesić, podsjetivši da je tim povodom prošlog mjeseca u hotelu “Cattaro” održana konferencija na kojoj su predstavljene analize postojećeg stanja u oblasti zagađenja vodnih tokova.

Istaknuto je da je rađena analiza stanja ilegalnih deponija na području tri bokeljske opštine: Kotor, Tivat i Herceg Novi, te da su građani slali fotografije, a volonteri i koordinatori izlazili na teren i mapirali ih. Nađeno je 75 takvih lokacija, a kroz analizu stanja na terenu u hercegovačkoj županiji detektovano je preko 200 divljih deponija, što je, kako je saopštila Kvesić, veoma poražavajuće.

“Podaci i analize koje smo do sada predstavili javnosti biće objavljeni u formi publikacije i seta preporuka za zakonodavce sa područja Županije Zapadnohercegovačke i Bokokotorskog zaliva. Planirali smo da, za vrijeme trajanja projekta, u školama održimo ukupno 192 edukacije na temu zaštite životne sredine”, navela je Kvesić.

Cilj je, kaže, da na kraju projekta ostvare mrežu partnera: privatnog i javnog sektora, škola, nevladinog sektora, a koji će biti spremni za apliciranje na fondove u slijedećem IPA programskom periodu od 2021. do 2027. godine.

“Vjerujem da će u tom periodu biti puno više sredstava namijenjenih očuvanju okoline, upravljanju otpadom, te prelasku na održive izvore energije”, zaključila je Kvesić.

(Foto-hms.ba)