Društvo

“Pregled razmjene brodskih posada za vrijeme pandemije COVID-19”, tema je rada koji je studentkinja pete godine Pomorskog fakulteta u Kotoru Kristina Radnjić iz Tivta prezentovala na Međunarodnoj naučnoj konferenciji u Batumiju u Gruziji. 

Radnjić je juče bila gošća naših “Ljetnjih priča”, a kako je riječ o aktuelnoj temi, u nastavku teksta možete pročitati segmente ovog naučnog rada.   

“Kako su globalne preporuke o zatvaranju aerodroma i luka dovele do produženja ugovora za mnoge pomorce u svijetu, problem razmjene brodskih posada je u centru pažnje. Pomorske organizacije i poslodavci su objavili zajedničko saopštenje pozivajući vlade da definišu pomorce kao ključne radnike za vrijeme globalne pandemije koronavirusa. Cilj je bio da se osigura njihovo izuzeće od uobičajenih restrikcija putovanja, kako bi se omogućile nesmetane razmjene brodskih posada. Saopštenje je praćeno preporukama koje je izdala Međunarodna pomorska organizacija (IMO), a odnose se na omogućenje bezbjednog putovanja za pomorce širom svijeta.

Ovaj rad daje uvid u razmjene brodskih posada u skladu sa IMO protokolima, kao i informacije o tome koje države omogućavaju navedene aktivnosti. 

U januaru 2020. godine u Vuhanu, glavnom kineskom i međunarodnom transportnom čvorištu, izbila je epidemija uzrokovana koronavirusom (COVID-19). 27. januara Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) izjavila je da je nivo rizika od infekcije COVID-19 vrlo visok. Bilo je potrebno manje od dva mjeseca da se virus proširi na gotovo stotinu zemalja širom svijeta. SZO je 20. marta proglasila globalnu pandemiju koja je izazvala negativan uticaj na pomorsko tržište, ali najviše na zaposlene u ovom sektoru. [2] I dok su ulice i nebo bili prazni, okeani nisu. Na slici 1. prikazani su satelitski snimci brodova koji nastavljaju prevoz robe na dan kada je SZO proglasila globalnu pandemiju. 

Izbijanje pandemije koronavirusa uzrokovalo je ograničenje ulaska u luke, pa su stotine hiljada pomoraca bili primorani na produženi ostanak na brodu, što je negativno uticalo na njihovo fizičko i psihičko blagostanje. Zbog zatvaranja aerodroma i granica mnogi pomorci su, kao i ostali građani, morali ostati u svojim domovima, što je razmjenu posada učinilo gotovo nemogućom.

Kako bi se obezbijedio i olakšao proces razmjene brodskih posada, Međunarodna pomorska organizacija (IMO) objavljuje protokol koji sadrži pravila i preporuke za bezbjedan prevoz pomoraca. IMO takođe insistira na tome da se pomorci tretiraju kao ključni radnici kako bi se osigurala pravilna i brza razmjena zaposlenih na brodu. Uprkos sugestijama IMO-a, mnoge vlade i dalje u potpunosti ili djelimično ograničavaju promjene posada, uzrokujući im zdravstvenu i finansijsku štetu. 

IMO Protokoli 

Kao odgovor na pitanje razmjene brodskih posada, međunarodne pomorske vlasti razvile su poseban dokument. Konkretno, IMO je izdao cirkularno pismo br.4204 / Add.14, uključujući preporučene protokole za obezbjeđivanje sigurnih izmjena brodskih posada i putovanja tokom pandemije COVID-19.

Sastavljeni od strane širokog odeljenja svetskih industrijskih udruženja koji predstavljaju različite sektore pomorskog saobraćajnog sektora, protokoli sadrže opšte mjere i postupke razvijene kako bi se obezbijedilo da se razmjene brodskih posada mogu bezbjedno odvijati tokom pandemije.

U osnovi je poziv da, pod uslovom da sve brodarske kompanije primjenjuju i poštuju mere koje se na njih odnose, vlade i relevantne nacionalne vlasti treba da učine sve što je moguće da se omoguće razmjene posada.

Protokoli sadrže 62 strane preporuka pomorskim upravama i drugim relevantnim nacionalnim vlastima kao što su: zdravstvena, carinska, granična kontrola, imigracija, luke i organi civilnog vazduhoplovstva. Oni ističu važnost uloga brodskih agenata, kompanija i predstavnika, uključujući agencije za zapošljavanje pomoraca i same pomorce, i šire se na morske luke, aerodrome i aviokompanije uključene u putničke operacije za bezbjedno putovanje pomoraca.

Kompletan dokument sadržan je u cirkularnom pismu koje je IMO izdao 5. maja 2020. IMO poziva zemlje članice Organizacije, Ujedinjene nacije i specijalizovane agencije, međuvladine organizacije i nevladine organizacije u konsultativnom statusu sa IMO-om da koriste date protokole i da ih distribuiraju među relevantnim nacionalnim vlastima. 

Razmjena brodskih posada 

Imajući u vidu da se 90% svjetske trgovinske razmjene odvija morskim putem, od velikog je značaja da se ona nastavi nesmetano odvijati. [1] IMO, zajedno sa drugim organizacijama kao što su: Međunarodna organizacija rada (ILO), Međunarodna federacija transportnih radnika (ITF) i Međunarodna brodarska komora (ICS) su formirale interni tim koji je zadužen za rješavanje problema sa kojima se suočava brodarska industrija u doba pandemije i kako bi se obezbijedila nesmetana trgovinska razmjena namirnica koje su od vitalnog značaja.

U martu, ITF i unije pomoraca su odobrile produženje ugovora pomorcima koji su na brodu na mjesec dana, do 16. aprila. Krajem aprila, ITF je ponovo pristao na produženje za još 30 dana kako bi se obavile konsultacije o kreiranju protokola koji bi omogućili razmjenu posada. Interni tim je morao da se pobrine da razmjena pomoraca neće doprinjeti širenju virusa korona.

Nakon navedenih, pomorska industrija je zahtijevala još jedan produžetak ugovora kako bi vlade operacionalizovale protokole, što je ITF smatrao kontraproduktivnim. ITF je ugovorio implementacioni period od 30 dana, od 15. maja do 15. juna. Očekuje se da, u datom periodu, države članice međunarodnih pomorskih organizacija u potpunosti implementiraju uputstva iz Protokola i preduzmu aktivnosti usmjerene na razmjene brodskih posada, koje će biti revizirane od strane ITF-a 1. juna. [5]

Tabela sadrži sažete podatke koje je objavio North P&I klub , o tome koje zemlje dozvoljavaju razmjene posade, a koje ne. Informacije su prikupljene u periodu od 30. aprila do 5. maja. Među 65 zemalja 33% dozvoljava razmjene sopstvenih i stranih državljana. 43% njih dozvoljava povratak vlastitih državljana. Neke od ovih zemalja dozvolile su stranim članovima posade da se iskrcaju pod uslovima i obavezama državnih i zdravstvenih vlasti. 23% država sa spiska ne dozvoljavaju nikakav vid razmjena posade. Imajući u vidu uputstva međunarodnih pomorskih vlasti, jasno je da je broj država koje dozvoljavaju potpunu razmjenu posada poštujući IMO protokole tokom navedenog perioda nezadovoljavajući. 

Zaključak 

Pomorci i brodarstvo su od vitalnog značaja za globalne lance snadbijevanja. Svakog mjeseca, više od 150 000 pomoraca vrši smjenu sa kolegama na brodovima na kojima rade. Na taj način se posluje u skladu sa međunarodnim regulativama za bezbjednost, zdravlje i dobrobit članova brodske posade. Međutim, zbog pandemije COVID-19, veliki broj pomoraca je prinuđen produžiti rad na brodovima bez mogućnosti povratka svojim domovima. Međunarodne pomorske vlasti i organizacije smatraju ovo neodrživim, kako zbog sigurnosti i dobrobiti pomoraca, tako i zbog sigurnog odvijanja pomorske trgovine. Prateći IMO Protokole i uputstva ITF-a, svaka vlada, zdravstvene i nacionalne institucije, pomorske organizacije i pojedinci moraju da prepoznaju važnost njihovih ključnih zaposlenika i hitno preduzmu akcije kako bi im obezbijedili brz i siguran povratak i odlazak na brod.

Dakle, globalna zajednica mora preduzeti konkretne akcije po pitanju održavanja prometa tako što će obezbijediti sigurne razmjene posade bez odlaganja. Pomorci ne samo da moraju biti prepoznati kao ključni radnici, već se njihova prava moraju poštovati na nacionalnom i međunarodnom nivou”.