Društvo

U okviru Centra za istraživanje, inovacije i preduzetništvo na Pomorskom fakultetu Kotor (Univerzitet Crne Gore), nedavno je osnovana prva naučno istraživačka jedinica u Crnoj Gori - Laboratorija za arheologiju pomorstva.

Kako je Radio Kotor kazao podvodni arheolog Darko Kovačević, osnivanje Laboratorije je ishod rada na projektu “Zaštita podvodnog nasljeđa kroz digitalizaciju i valorizaciju, kao novi oblik turističke ponude” - WRECKS4ALL, koji se implementira već dvije godine.

,, Kroz rad laboratorije ćemo garantovati održivost rezultata projekta. To znači da ćemo nastaviti naučna istraživanja podvodne  pomorske kulturne baštine, njenu digitalizaciju i omogućavanje pristupa širokom auditorijumu, kako stanovništvu, tako i turistima. Inicijalan potez koji ćemo napraviti je otvaranje sobe virtuelne realnosti na Pomorskom fakultetu u Kotoru, u okviru koje će svi zainteresovani imati priliku “da uživaju u razgledanju devet olupina u simulaciji ronjenja”. Stavljanjem naočara za virtuelnu realnost posjetioci će moći da vide po tri broda iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Kroz dalji rad laboratorije, ponudu ćemo unaprjeđivati, sa krajnjim ciljem digitalizacije svih istorijskih olupina i lokaliteta podvodne kulturne baštine u Crnoj Gori”- pojasnio je Kovačević.

Kako podsjeća, u okviru projekta WRECKS4ALL objavljivani su i tekstovi o olupinama brodova  na sajtu Univerziteta Crne Gore, u cilju da se skrene pažnja na bogatstvo i raznovrsnost ponude podmorja Crne Gore.

,, Obrađivali smo olupine koje imaju istorijski kontekst, a jedna od najznačajnijih je “Dag” koji se nalazi u blizini Bara, koji je potonuo 1915. godine tokom Prvog svjetskog rata učestvujući u konvoju koji je dovezao pomoć u hrani i municiji  crnogorskoj vojsci i stanovništvu. Zatim, krstarica “Zenta” koja je potonula u prvom pomorskom okršaju Prvog svjetskog rata, a na kojoj je stradalo više od 140 ljudi iz Dalmacije u neravnopravnom napadu 18 brodova. Takođe, tu su još parabrod “Oreste” koji se nalazi kod Budve, parabrod “Tihani” koji je potonuo u Prvom svjetskom ratu u Boki, “Golešnica” koja svjedoči o Prvom i Drugom svjetskom ratu i periodu socijalističke Jugoslavije, a na većim dubinama su sačuvane i helenističke i rimske olupine duž sjeverne obale Crne Gore”- kaže Kovačević

On dalje ističe da će tim Laboratorije nastojati da ono što rade ima društveno-ekonomski efekat.

,, Ono što je najzanimljivije jeste da jedan veliki dio crnogorske obale nije istražen , a imamo i više lokaliteta koji još uvijek nisu ni identifikovani. Laboratorija će uložiti značajne napore, da se istraživanje morskog dna nastavi i da identifikujemo brodove za koje znamo gdje se nalaze, da im “osvijetlimo ime i događaj koji je doveo do njihovog potonuća”. Predložićemo i određene reforme u sektoru turističkog ronjenja, internacionalno prihvatanje legislative i podizanje kvaliteta usluga, kako bi upravo atraktivni lokaliteti bili tretirani i predstavljeni široj javnosti, kroz turističku ponudu koja ima isti kvalitet kao u Grčkoj, Hrvatskoj, Španiji, Egiptu”- dodaje Kovačević.

Kako navodi, kada je riječ o prezentaciji podvodne kulturne baštine, “ovo je prvi put da se u Crnoj Gori u institucionalnom akademskom okviru tretira podvodna kulturna baština i omogućava pristup toj baštini širokoj publici”.

,, Kroz naredne projekte trudićemo se da inspirišemo primorske  opštine da obrate pažnju na podvodnu kulturnu baštinu u turističkom kontekstu. Iniciraćemo osnivanje i otvaranje podvodnih muzeja u konceptu gdje imate fizički jedan lokalitet koji će biti proglašen podvodnim muzejom, koji bi bio otvoren za ronioce, u opremljenom okviru gdje bi brod imao bovu - da se brod veže i gdje će lokalitet biti zaštićen od bacanja sidra, dok bi na kopnu imao određene sadržaje u vidu muzejske izložbe ili prostora koji su opremljeni visokom tehnologijom. Cilj je da se ostalima približili doživljaj ronjenja, što bi, svakako, doprinijelo turističkoj ponudi”-navodi Kovačević.

Kako objašnjava, neki podvodni lokaliteti su pravno zaštićeni, ali još uvijek ne postoji potpuno razumjevanje obaveza koju je Crna Gora preuzela potpisivanjem UNESCO Konvencije o zaštiti podvodne kulturne baštine, iz 2008 godine.

,, Implementacija sistema zaštite je prilično spora, kao i proglašavanje samih lokaliteta pravno zaštićenim. U saradnji sa kolegama iz Ministarstva kulture vidim da se taj proces sada ubrzava. Zaštita lokaliteta u moru je veliki izazov i za razvijene zemlje ali posmatrajući istitucije u Crnoj Gori mislim da imamo kapacitet da pokažemo da država obraća pažnju na podvodnu kulturnu baštinu i da je adekvatno štiti, zahvaljujući Upravi za  pomorsku sigurnosti, Mornarici vojske Crne Gore i Graničnoj policiji na moru. Nešto na čemu ćemo raditi je i izgradnja sistema koji se bazira na međuinstitucionalnoj saradnji, kako bi se došlo do najboljeg funkcionalnog modela mreže zaštite podvodne kulturne baštine”- zaključio je Kovačević.

Otvaranjem sobe za virtuelnu realnost, kako najavljuje, Laboratorija za podvodnu arheologiju će krajem godine otvori vrata za posjetioce.

Tekst: Tamara Vuković

Foto: Laboratorija za podvodnu arheologiju