Društvo

Najznačajnija aktivnost u oblasti podvodne arheologije u Crnoj Gori je institucionalizacija ove nauke, smatra podvodni arheolog   Darko Kovačević.

„Potrebno je da stanovništvo razumije o čemu se radi, o kakvoj se nauci radi, kakakv je predmet istraživanja i to smo postigli osnivanjem laboratorije za arheologiju pomorstva na Pomorskom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Na taj način Crna Gora je dobila akademski okvir za tu naučnu disciplinu. Laboratorija je u ranoj razvojnoj fazi i nadamo se da ćemo kroz naredne aktivnost, projekte i ostalo, skrenuti pažnju na atraktivnu podvodno-kulturnu baštinu koju posjeduje Crna Gora i njen širok spektar korisnosti koji je od značaja , kako za nauku, tako i za turističku promociju same destinacije kroz različite oblike podvodnog turizma“, kazao je Kovačević za Radio Kotor.

Ono što se krije ispod mora najrjeđe jeste zlato i blago koje, kakao kaže, uglavnom svi očekuju i za koje svi misle da podvodni arheolozi traže.

„Dolje se uglavnom kriju neke interesantne priče o živom svijetu, njegovim navikama, a veoma je interesantna i priča o istorijskim događajima koji su doveli do potonuća određenih brodova, plovila, pomorskih bitaka, trgovačkih poduhvata, avanturstičkih poduhvata... To je sve ono što možemo da nađemo na morskom dnu“, nastavlja Kovačević.

Pomenuti nalazi bacaju novo svijetlo na život pomoraca.

„Može se saznati što su jeli u što su vjerovali, čime su trgovali... U širem kontekstu na tim lokacijama je moguće naći takođe jednu atraktivnost koja ima i ekonomski doprinos, čemu je svojevremeno dosta doprinio Žak Kusto svojim djelovanjem tako što je otkrivajući različite vrste olupina brodova po svijetu dao mogućnost razvoju ronilačkog turizma i ronilačkih destinacija. Tako je njegov boravak u Egiptu i Sudanu pokrenuo ronilački turizam u tim zemljama, a kasnije na Malti, Južnoj Americi, Karibima i svuda gdje je boravio. Tehologija koja služi današnjim roniocima otišla je tako daleko da npr. francuski istraživači mjesecima žive u kapsulama na dubini od 100 metara, izlaze i istražuju more, prave fantastične fotografije“, kaže Kovačević.

Veoma značajna je, kako navodi, saradnja sa Internacionalnim centrom za podvodnu arheologiju u Zadru, Uneskove jedinice osnovane da pomogne razvoj u širem regionu Jadranskog mora. 

„Budućnost podvodne arheologije u Crnoj Gori vidim u formi  jedne visokotehnološke nauke. Primjenom najmodernije tehnologije naš plan na Pomorskom fakulktetu je da izgradimo ovu nauku u savremenom okviru kakav je danas u svijetu“, kaže Kovačević.

Isatiče i da je preskočen jaz koji je u podvodnoj arheologiji na našim prostorima postojao od 90-tih godina.

„Investrianjem u podvodnu arheologiju mi smo kroz evropske projekte i otvaranjem laboratorije uspjeli da stvorimo jedan zaista viskotehnološki okvir za bavljenje ovom naukom u Crnoj Gori, koja ima izuzetno atraktivnu podvodnu kulturnu baštinu. Riječ je o nalazima iz najranijih perioda koji su dobro očuvani pa do modernog doba, do velikih ratova 20. vijeka iz kojeg je puno potopljenih brodova, parobroda, a nalazi su raspoređeni duž cijele obale“, kaže Kovačević.

U javnosti se često može čuti kako je „do dubine od 40 m uglavno sve ili pokriveno ili pokradeno“.

„To je jedna floskula koja važi svuda na Mediteranu. Nije samo Crna Gora u pitanju već su sve zemlje ekspanzijom ronjenja i dostupnošću opreme doživjele to da ronioci sakupljaju suvenire, amfore, skidaju djelove sa brodova, zvona, tako da ne mislim da je to nešto dramatično, obzirom da su i Hrvatska i Grčka i Egipat prošli kroz tu fazu. Međutim, sada se sve mijenja i pod vodom se više ne dira ništa. Sve mora da ostane autentično kako jeste, tako da u Crnoj Gori na dubinama do 40 m imamo fantastične brodove iz Prvog i Drugog svjetskog rata i iz nekih možda malo ranijih perioda. Međutim, na dubinama od 40 do 120 m imamo antičke olupine koje su autentično i savršeno očuvane upravo zato jer su nedostupne i ja se nadam da ćemo jednom novom savremenom reakcijom institucija u lancu kulturne baštine obratiti pažnju da zaštitimo olupine na velikim dubinama koje su razvojem nove opreme za ronjenje (ribrider), postale veoma dostupne. Baš nedavno su na Pantelariji ronioci pronašli feničansku olupinu na 130 m dubine i cijelu je istražili“, kaže Kovačević.

Povodom mogućnosti da „običan svijet“ takođe dođe do ove opreme a time i do pomenutih dubina, smatra da je neophodno obratuiti pažnju da se ne ponovi situacija kao sa nalazištima na manjim dubinama.

„Nivo istraženosti nije prevelik. Laboratorija za arheologiju pomorstva i Pomorski fakultet posjeduje izuzetno detaljnu bazu podataka svega onoga što je istraženo do sada, sve što je dobijeno sonarima i senzorima. To daje jednu strateguju za buduće istraživanja. Nadam se da ćemo doći do novih, da ne kažem senzacionalnih otkrića, ali svakako do nekih koja će nam još bolje osvijetliti  periode maritimne istorije duž obala Crne Gore“, kazao je podvodni arheolog Darko Kovačević.

Na fotografijama je naš sagovornik u specijalnoj kapsuli za istraživanje podmorja na dubini od 110 metara i prilikom rada  na morskom dnu.

Predrag Nikolić