Društvo

Naš sugrađanin Dragan Đurčić, gost emisije "Razgovori nedjeljom" govorio je o  kotorskim osobenostima proslave sv. Save i sv. Tripuna. 

,,Zahvaljujući pokojnom Niku Gregoviću koji je 90-tih godina obnovio predratnu tradiciju i doveo Gradsku muziku nakon Svetosavske liturgije na pjacu ispred Sv. Nikole, u Kotoru se zajedno proslavaljaju Savindan i Lode”, rekao je Đurčić. 

Gradska muzika pri tom svake godine odsvira dvije himne. 

,,Kompozitor himne ,,O srpska mlada, nevina čeda”  koja je u muzikologiji poznata kao kotorska svetosavska himna je Đovani Salgeti, koji je umro prije nego što se Mokranjac rodio. Prema tome nema dileme u tome da li je starija Mokranjčeva himna ,,Uskliknimo s ljubavlju”, kazao je dalje Đurčić. 

Himnu prvo odsvira Gradska muzika nakon čega horovi Srpskog pjevačkog društva ,,Jedinstvo” odgovaraju vokalno. 

,,Zatim se zdravimo i pozdravimo uz veliku radost i zadovoljstvo prisutnih. Gradska muzika se upućuje na pjacu Sv. Tripuna. Tačno u podne podiže se zastava svetog Tripuna, a mali admiral izgovara lode, pohvale, odnosno godišnje navještenje svečanosti. To je jedan prelijep barokni tekst, dosta dugača. Pojedini kritičari kažu da je i titula malog admirala uvedena samo da bi on odrecitovao lode jer, kako kažu, stari admiral ne bi mogao da zapamti toliko dug i ozbiljan barokni tekst. Mali admiral se bira svake godine na “Karikama” 13. januara, tako da ima dovoljno vremena da nauči tekst”, objasnio je Đurčić.

Nakon trodnevnice posvećene sv. Tripunu, zaštitniku Kotora i Boke, 02. februara od 18 sati slijedi večernja i kađenje svetih mošti, a na kraju se čita o životu 17-ogodišnjeg mučenika koji je stradao za vjeru Hristovu u III vijeku. 

,,Sv. Tripun je živio u Kamsadi. To je bilo Istočno Rimsko carstvo gdje je bilo znatno više progona nego u Zapadnom, pa je i gro svetitelja mučenika sa tog dijela Antalije i Turske. Muke svetog Trifuna, kako kažu pravoslavci, odnosno Tripuna, upečatljive su. Obred je srednjovjekovni, dok je kađenje moći novijeg doba i uvedeno je za vrijeme vladavine Austrougarske. Najprije su moći kadili plemići, a jačanjem nacionalne svijesti došlo se do mjere da će najbolje bit po državu i po grad u kojem žive stanovnici obje konfesije, da se u kađenje moći uvedu i pravoslavci. Ranijih godina ih je bilo više, a sada ih je po šest. Za vrijeme čitanja krajnjeg dijela matutina kade se moći kada  svaki od kadioničara dobija po tri puta priliku da kadi ”, kazao je Đurčić.

 Kađenje moći, odnosno “Blagdan svijećnica” ili “Kandelora”, je u katedrali u nedjelju 02. februara.