Društvo

Kreiranje atmosfere podjela i mržnje postala je svojevrsna “disciplina” koju nerijetko “treniraju” politička elita, mediji i društvene mreže. Na meti su uglavnom manjinske, ionako društveno marginalizovane i slabije zaštićene grupe, RAE, LGBTIQ populacija, nacionalne manjine, novinari/ke, žene, čak i djeca. Neprijateljske stavove i javno izrečene osude najčešće susrijećemo na društvenim mrežama, kao i u komentarima građana/ki na portalima.

Filozofkinja Paula Petričević smatra da najtiražniji, najgledaniji i najčitaniji mediji uglavnom ne predstavljaju platforme širenja govora mržnje kada je u pitanju sadržaj koji je kreiran od strane samog medija. Komentari ili sadržaj trećih lica na portalima, posebno na društvenim mrežama, po njenom mišljenju, predstavljaju neuporedivo veći problem. Dva najvažnija fronta borbe protiv govora mržnje su funkcionalni pravosudni i obrazovni sistem u najširem smislu.

“Treba imati u vidu da je govor mržnje u Crnoj Gori zakonom zabranjen. Ohrabruje i činjenica da je sve više osuđujućih presuda za govor mržnje u državi, što ne znači da ovakve slučajeve ne treba još odlučnije procesuirati, a osuđujuće presude učiniti vidljivijima u javnoj sferi”, saopštava Petričević za emisiju “Nedjeljni razgovor” Radio Kotora.

Obrazovanje, ne samo ono u okviru formalnog sistema, već i putem profesionalnih i odgovornih medija, ističe, predstavlja drugi ključan preduslov za borbu protiv govora mržnje. Kao profesorica Filozofije i srodnih predmeta u Gimnaziji Kotor često razgovara sa učenicima/ama na ovu temu, izlaže njihove stavove racionalnoj probi i pušta ih da sami zaključe koje, ponekad strašne implikacije, mogu uslijediti iz olako prihvaćenog mnijenja ili široko prigrljenih zabluda.

Profesor sociologije u ovoj obrazovnoj ustanovi, Mladen Živković, navodi da je govor mržnje prisutan u našem društvu u različitim formama i simbolima, ali i da su škole prilično birokratizovane ustanove, u kojima nastavnici imaju jasno postavljene ciljeve, date rokove i sredstva, pa ponekad izgledaju kao kancelarije za izdavanje pasoša u kojima treba postići disciplinu.

“U takvim okolnostima nastavnici i stručne službe nijesu u najboljoj poziciji da se bave uticajem govora mržnje na mlade. Opšti, dostupni podaci ukazuju na to da prostor bivše Jugoslavije napušta godišnje pet gradova mladih i nema sumnje da je to put u propast fondova penzionog i zdravstvenog osiguranja, tržišta rada i na kraju, investicija”, mišljenja je Živković.

Napominje da školama u pomoć priskaču i organizacije civilnog društva koje, kroz radioničarski pristup, djelimično uspijevaju da utiču na svijest mladih.

Maturanti kotorske Gimnazije i ekonomske škole: Zoran Popović, Vasilije Radonjić, Danijela Žugić, Kristina Grandis i Anja Đukanović ocjenjuju da balast negativnih “epiteta” danas nose svi oni koji su različiti, bez obzira da li se radi o spoljašnjem izgledu, socijalnom statusu, drugačijem stavu i pogledu na život. Zoran je, recimo, trpio uvrede na račun toga što ima dužu kosu i probušene uši. Vasilijev odličan uspjeh je zasmetao njegovim vršnjacima, pa je, uz problem sa aknama na licu i to bio povod da bude na meti onih koji su mu upućivali pogrdne riječi. Kristina nam je otkrila da je, zbog tamnije puti izvjesno vrijeme u školi bila osporavana, a Anja kaže da su neki učenici van škole nosili majice sa neprimjerenim natpisima. Na društvenim mrežama najčešće ne komentarišu tuđe objave, fotografije, audio i video zapise, a najviše prate modne i sportske influensere/ke, muzičare, glumce/ice. Svjesni su da, čim imaju svoj krug “prijatelja” i pratilaca, snose i odgovornost za sve izgovoreno.

Direktorka Gimnazije Kotor, prof. Slavica Stupić, ne misli da se ovom tematikom mogu baviti samo na časovima pojedinih predmeta, poput maternjeg ili stranog jezika, Etike, Sociologije ili Psihologije, već da se govoru mržnje treba prići integrisano i na njega ukazivati kroz sve segmente obrazovanja tj. vaspitanja mladih, od nastave do vannastavnih aktivnosti. Podvlači da u školi do sada nisu imali izraženijih slučajeva “zapaljivog” govora.

“Učenici se kroz predavanja i radionice podstiču da prepoznaju i sami ukazuju na ovaj fenomen, da debatuju, besjede ili pišu na tu temu. Istakla bih značaj i izbornog predmeta Medijska pismenost, koji je nepravedno zapostavljen u formalnom obrazovanju, te rad sekcija, poput novinarske, volonterske, Kluba prijatelja umjetnosti i Radionice kreativnog pisanja”, zaključila je Stupić. 

Reprizu emisije “Nedjeljni razgovor”, koju uređuje i vodi Sanja Čavor, možete poslušati istog dana u 19.30.

Tekst i foto: Sanja Čavor