Društvo

 Godina 2026. predstavlja izuzetno važan jubilej za Kotor — navršava se 100 godina od osnivanja prvog turističkog društva „Auto turist“, osnovanog 1926. godine. Ovaj datum zauzima posebno mjesto u istoriji grada, jer označava početak organizovanijeg i planskog razvoja turizma u Kotoru i potvrđuje da je još u prvoj polovini 20. vijeka prepoznat značaj turizma za ukupni razvoj grada.

Osnivanje društva „Auto turist“ označilo je važan iskorak ka organizovanijem pristupu turizmu, promociji grada i razvoju turističke kulture u Kotoru. Među osnivačima i prvim nosiocima rada društva posebno se pominju predsjednik Ljubo Ivanišević i blagajnik Blažo Lješević, čime se dodatno potvrđuje koliko su lokalni ljudi i njihova inicijativa bili važni za početke turističkog organizovanja u gradu.

U razvoju turističkog života Kotora značajno mjesto pripada i drugim oblicima organizovanja, među kojima se izdvaja Zadruga „Jadranski fjord“, osnovana 11. septembra 1929. godine, sa sjedištem u Kotoru. Kao predsjednik Zadruge navodi se Lale Zuber, a kao blagajnik Hugo Bravo. I ovaj podatak svjedoči o tome da se u Kotoru već u prvoj polovini 20. vijeka sistematski razmišljalo o turističkom razvoju i unapređenju ponude grada.

Kotor je i prije osnivanja turističkog društva bio poznat putnicima i posjetiocima. Njegov položaj u Bokokotorskom zalivu, Stari grad sa zidinama, crkvama, palatama i trgovima, bogata pomorska tradicija i posebna atmosfera mediteranskog grada činili su ga privlačnim mjestom za dolazak i boravak. Ipak, osnivanjem društva „Auto turist“ turizam u Kotoru dobija novu dimenziju — od pojedinačnih posjeta i spontanog interesovanja prelazi se ka organizovanijem pristupu, snažnijoj promociji grada i postepenom oblikovanju turističke ponude.

Turističko društvo „Auto turist“ imalo je veliki značaj, jer je predstavljalo izraz svijesti da Kotor, osim pomorskog i trgovačkog, ima i snažan turistički potencijal. U vremenu kada se turizam tek razvijao kao posebna djelatnost, ovakva društva imala su važnu ulogu u predstavljanju mjesta, dočeku gostiju, razvoju turističke kulture i podsticanju uređenja prostora. Zato se osnivanje „Auto turista“ s pravom može smatrati jednom od važnih prekretnica u istoriji kotorskog turizma.

Razvoj turizma u Kotoru bio je usko povezan sa razvojem saobraćaja. U ranijim fazama putnici su u Kotor najčešće dolazili brodovima i parobrodima, jer je pomorski saobraćaj bio glavni način putovanja duž Jadranske obale. Kotor je bio povezan sa drugim lukama, a dolazak turista i putnika odvijao se preko važnih pomorskih pravaca, posebno iz pravca Trsta, dalmatinskih gradova i šireg srednjoevropskog prostora. Kasnije su lokalne brodske veze unutar Boke dodatno olakšale kretanje između mjesta u zalivu.

Vremenom je razvoj drumskih veza i kopnenog saobraćaja učinio Kotor pristupačnijim većem broju gostiju. Na taj način grad je postepeno izlazio iz okvira isključivo pomorske dostupnosti i sve više se uključivao u šire turističke tokove. U prvoj polovini 20. vijeka Kotor su posjećivali putnici različitih profila — od trgovaca i pomoraca do putopisaca, službenika i gostiju koji su dolazili radi odmora, boravka i upoznavanja kulturnih znamenitosti grada.

Razvoj turizma u Kotoru nije se mogao zasnivati samo na ljepoti grada i njegovom istorijskom nasljeđu. Bilo je neophodno razvijati i ugostiteljsku infrastrukturu — hotele, pansione, gostionice i kafane — koji su omogućavali smještaj, odmor i boravak gostiju.

U istorijskim osvrtima na Kotor među ranim hotelima pominje se hotel „Grac“ (Graz), koji se navodi kao jedan od prvih hotela u gradu i važan pokazatelj da je Kotor relativno rano počeo da razvija smještajne kapacitete za putnike i goste. Pored hotela, kroz vrijeme su značajnu ulogu imali i pansioni i gostionice, koji su odgovarali potrebama tadašnjih putovanja i boravka.

Posebno mjesto u društvenom i ugostiteljskom životu grada zauzimale su kafane, koje nijesu bile samo mjesta odmora i posluženja, već i prostori susreta, razgovora i razmjene informacija. Među njima se posebno izdvaja kafana „Dojmi“, jedan od prepoznatljivih simbola starog Kotora. Smještena uz zidine Starog grada, kod glavnog ulaza, kafana „Dojmi“ decenijama je bila dio gradske svakodnevice i važan element urbanog identiteta Kotora. Upravo su takvi objekti — hoteli, pansioni i kafane — stvarali osnovu turističkog života grada i činili Kotor gostoprimljivim mjestom za putnike iz raznih krajeva.

Kotor je kroz vrijeme izrastao u jedno od najvažnijih kulturno-istorijskih središta Boke Kotorske i Crne Gore. Njegov Stari grad, zidine, trgovi, crkve i palate svjedoče o bogatoj prošlosti i čine ga jedinstvenim prostorom u kojem se susreću priroda i kultura. Spoj zaliva, planina i stare gradske cjeline dao je Kotoru posebnu turističku vrijednost, prepoznatu i van granica regiona.

Upravo zbog toga Kotor je postao jedno od ključnih mjesta razvoja turizma u Boki — najprije kao grad koji privlači posjetioce svojom istorijom i ambijentom, a zatim i kao važna tačka kulturnih posjeta, izletničkih ruta i savremenog kruzing turizma. Njegova privlačnost nije samo u znamenitostima, već i u atmosferi grada, načinu života, pomorskoj tradiciji i osjećaju kontinuiteta koji se u njemu jasno osjeća.

Nakon osnivanja društva „Auto turist“ 1926. godine, turizam u Kotoru razvijao se postepeno, u skladu sa istorijskim okolnostima i ekonomskim mogućnostima.

U periodu između dva svjetska rata razvijala se svijest o Kotoru kao turističkom mjestu, učvršćivala uloga ugostiteljstva i jačala potreba za boljom organizacijom dočeka i boravka gostiju. Iako uslovi nijesu bili kao danas, taj period bio je važan za oblikovanje turističkog identiteta grada.

Nakon Drugog svjetskog rata dolazi do intenzivnijeg razvoja turističke infrastrukture. Grade se novi smještajni kapaciteti, šire se ugostiteljske usluge, a turizam postaje sve značajnija privredna djelatnost. U drugoj polovini 20. vijeka razvija se masovniji turizam, naročito tokom ljetnje sezone, kada Kotor i Boka privlače sve veći broj domaćih i stranih posjetilaca.

U savremenom periodu Kotor se afirmiše kao jedna od najprepoznatljivijih destinacija Crne Gore. Razvijaju se različiti oblici turizma — kulturni, izletnički, nautički i kruzing turizam — a grad postaje prepoznat na međunarodnoj turističkoj mapi. Istovremeno, savremeni razvoj turizma donosi i nove izazove: potrebu za očuvanjem autentičnosti grada, zaštitom kulturne baštine, unapređenjem infrastrukture i očuvanjem kvaliteta života lokalnog stanovništva.

Obilježavanje 100 godina od osnivanja turističkog društva „Auto turist“ nije samo podsjećanje na jedan važan datum, već i prilika da se sagleda put koji je Kotor prošao — od prvih organizovanih koraka u turizmu, preko razvoja hotela, pansiona i kafana, do savremenog turističkog centra međunarodnog značaja.

Ovaj jubilej nas podsjeća da je turistički identitet Kotora građen postepeno, strpljivo i na čvrstim temeljima: prirodnim ljepotama, kulturnom nasljeđu, pomorskoj tradiciji i gostoprimstvu. U tom razvoju „Auto turist“ zauzima posebno mjesto kao simbol početka organizovanog turističkog djelovanja u gradu.

Stogodišnjica osnivanja turističkog društva „Auto turist“ (1926–2026) predstavlja značajan trenutak za Kotor i njegovu turističku istoriju. Osnivanjem ovog društva započet je organizovaniji pristup razvoju turizma, a sve što je uslijedilo — od razvoja ugostiteljstva i prvih hotela, preko značaja kafana i gradskog života, do savremenih oblika turističke ponude — potvrđuje da je Kotor izrastao u jednu od najvažnijih turističkih i kulturnih destinacija Crne Gore.

Ova godina je jubilarna za TO Kotor i biće obilježena u tom duhu — sa posebnim poštovanjem prema tradiciji, sjećanjem na početke i pogledom usmjerenim ka budućem, održivom razvoju turizma.

Turistička organizacija оpštine Kotor