Društvo

U današnjem izdanju emisije “Nedjeljni razgovor” emitovali smo drugi dio razgovora koji je nedavno sa bibliotekarskom savjetnicom u Gradskoj biblioteci i čitaonici Jasminom Bajo, zabilježila Jelena Kljajević.

Bajo nam je ovog puta govorila o načinima približavanja knjige mladim generacijama, prilagođavanju narodne biblioteke savremenim trendovima, značaju čitanja već od najranijih uzrasta te o interesovanju Kotorana za čitanje knjiga čiji su autori domaći i strani autori. U nastavku pročitajte intervju.

Za početak ovog drugog dijela razgovora, htjela bih da se malo prisjetimo onog perioda kada nas pandemija nije sprječavala da realizujemo brojne naše ugođaje. Znamo da je u ovom periodu čitaonica nedostupna. Ipak, da li je u redovim uslovima bilo naših sugrađana koji su uživali da čitaju u tišini gradske čitaonice?

Nažalost je tako, jer poštujući preporuke NKT-a korisnici još ne mogu koristiti čitaonicu. Međutim , i ovo vrijeme smo iskoristili na najbolji način i u toku ljeta je završena adaptacija krova Biblioteke u saradnji sa Direkcijom za i uređenje i izgradnjom Kotora, zamijenjena je stara, drvena krovna konstrukcija novom, urađena je bolja izolacija i termoizolacija, a krov je pokriven novim crijepom. Organizovanjem različitih programa, kreativno-edukativnih radionica za djecu raznih uzrasta tokom prethodnih godina aktivirali smo i čitaonicu, te približili ovaj prostor djeci, gdje je stvorena kreativna i stimulativna atmosfera učenja i igre, za razliku od tradicionalnog viđenja čitaonioce kao prostora u kojem se mora učiti i ćutati.

Koja je literatura standardno “tražena” godinama? Postoji li nešto što možete nazvati klasikom, pored knjiga koje pripadaju štivima za sva vremena? Mislim na one knjige koje se standardno traže, a nisu na primjer – školska lektira ili na spisku najcjenjenijih pisaca u istoriji književnosti?

Naravno, klasici su ona djela čija vrijednost je potvrđena vremenom, koja nikad ne zastrijevaju, uvijek se traže i stalno im se vraćamo. Njih prije svega karakteriše izuzetan umjetnički kvalitet, imaju univerzalnu vrijednost i prošli su test vremena.

Jedan od kriterijuma za izbor kod naših korsinika su i književne nagrade. Traže se autori i djela koji su dobilli značajne književne nagrade u regionu,kao NINova nagrada, ili nagrada ,,Meša Selimović’’, ili Bukerova nagrada i naravno Nobelova nagrada za književnost. Što se tiče književnosti sa bivšeg jugoslovenskog prostora, što se novije generacije autora tiče, čitaju se djela Svetislava Basare, Gorana Petrovića, Filipa Davida, Dževada Karahasana, Vladimira Tabaševića, Dragana Velikića, Zorana Ferića. Kada je riječ o stranim autorima, čini se da se najviše traže nagrađena djela: Mišela Uelbeka, Harukija Murakamija, Orhana Pamuka, Patrika Modijana, Margaret Atvud, Kazuo Išigorua, Pitera Handkea, Olge Tokarčuk, Erlanda Lua, Filipa Rota…

Dolazi li najmlađa populacija u biblioteku? I da li to uglavnom samo zbog školskih obaveza ili nije uvijek taj slučaj?

Vrlo je važno da djetetu približite knjigu od ranog djetinjstva. Najbolji način za to je čitanje knjiga. Čitanje djeci u ranom uzrastu podstiče bliskost, razvija pamćenje i govor, rađa trajnu ljubav prema knjizi. Gradska biblioteka i čitaonica je organizovala nekoliko edukativnih, kreativnih radionica usmjerenih ka uspostavljanju čitalačkih navika kod djece i mladih. Radionice su organizovane sa ciljem da se djeci na najljepši način otvore vrata biblioteke i predstavi svijet knjige.

Gradska biblioteka i čitaonica je organizovala nekoliko edukativnih, kreativnih radionica, usmjerenih ka uspostavljanju čitalačkih navika kod djece i mladih. Radionice su organizovane sa ciljem da se djeci na najljepši način otvore vrata biblioteke i predstavi svijet knjige. Obaveza svih nas koji radimo u ovom sistemu je da opremimo i osposobimo mlade za ispunjen, kvalitetan život u ovom vremenu.

Koliko bibliotekar mora da poznaje člana da bi znao da mu preporruči neko štivo? Da li se kroz upoznavanje počinje prepoznavati taj “čitalački ukus” i je li vam to odrednica pomoću koje redovnim posjetiocima preporučujete neko štivo?

Ciljna grupa narodne biblioteke su članovi lokalne zajednice, a jedan od njenih zadataka je zadovoljenje potreba korisnika. Korisnici nisu više pasivni potrošači medija, već sve više aktivni stvaraoci. Poznavanje potreba korisnika i uvođenje servisa koji će odgovoriti tim potrebama su od presudnog značaja za narodnu biblioteku. Korisnici nisu zadovoljni prostim pozajmljivanjem knjiga ili čitanjem dnevnih novina, oni nisu više obični potrošači informacija. Savremena narodna biblioteka predstavlja mjesto susreta gdje se korisnici u ugodnom i kreativnom prostoru okupljaju, uče, razmjenjuju mišljenja i znanja, stvaraju…

Narodne biblioteke na taj način doprinose podizanju kvaliteta života u lokalnoj zajednici.

Da bi se ispunio ovaj cilj u biblioteci moraju raditi kreativni, analitični, komunikativni ljudi koji su u stanju da se povežu sa lokalnom zajednicom, prepoznaju njene potrebe i u saradnji sa korisnicima razvijaju one servise koji su najpotrebniji na tom području i koji će podići nivo života u lokalnoj zajednici.

Nekako mi se čini da djeca danas sve manje čitaju..Prepričane lektire nalaze na internetu, nemaju naviku da se posvete čitanju koje će da potraje, a sve je to u skladu sa savremenim trenutkom koji nas “ubrzava”, a istovremeno mi se čini, nerijetko, i usporava kada je kvalitet u pitanju..Kako ih, po vašem mišljenju,

stimulisati da čitaju? Čitanje neminovno doprinosi tome da se izražavano ljepše, da izvježbamo na neki način stpljenje, steknemo dobre navike, široko obrazovanje polazi od čitanja, a pomaže nam i da se u nekim delikatnim situacijama u životu adekvatno izrazimo i objasnimo ono što osjećamo…

Mladi bibliotečki korisnici danas imaju nove i drugačije potrebe i zahtjeve u odnosu na prethodne generacije. Biblioteke koje žele da igraju važnu ulogu u životima mladih moraju da razumiju njihove potrebe i obezbijede usluge kojima će ih zadovoljiti. Zahtjevni i zahvalni, djeca i mladi pred bibliotekare postavljaju nove izazove kako razviti ključne kompetencije komunikacije i pismenosti u društvu dinamičkog razvoja komunikacija. Biblioteke u sve većoj mjeri preuzimaju aktivnu ulogu u procesu prilagođavanja potrebama djece i mladih kao nove grupe korisnika, a u cilju promovisanja kulture čitanja, unaprjeđivanja informacione pismenosti, podsticanja stvaralaštva i interesovanja za sadržaje kulture.