Društvo

Tekst: Biljana Marković
Foto: Radio Kotor / B.M.

Bokokotorski zaliv je mjesto koje se sve više suočava sa stvarnim rizicima od klimatskih promjena i od strane nesavjesnog korišćenja resursa, ocijenio je državni sekretar u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Zoran Dabetić.

On je danas govorio na konferenciji „Saradnja prema održivoj budućnosti: Prilagođavanje klimatskim promjenama u Boki Kotorskoj uz omogućavanje održivog socioekonomskog razvoja“ koja je, povodom predstavljanja Plana upravljanja obalnim područjem Bokokotorskog zaliva, održana u hotelu “Hyatt”.

Kako je saopštio, svaka odluka koju donosimo danas imaće dugoročne posljedice, ne samo po ekonomiju i turizam, već i uticaj na svakodnevni život na ovom području.
 
Plan upravljanja obalnim područjem Bokokotorskog zaliva (PUOP) razvijen je u okviru međunarodnog projekta MED Programme, finansiranog od strane Svjetskog fonda za životnu sredinu (GEF). Osmišljen je kako bi se odgovorilo na ključne izazove održivog razvoja i klimatskih promjena na području Boke Kotorske.

Navodeći da se radi o izuzetno vrijednoj projektnoj inicijativi, čiji je primarni cilj dugoročna i održiva zaštita Bokokotorskog zaliva, Dabetić je kazao da ona svojim rezultatom ima potencijal da donese konkretne promjene za očuvanje i održivi razvoj jedne od naših najvažnijih prirodnih i kulturnih regija.

“Ovdje smo da predstavimo Plan obalnog područja Bokokotorskog zaliva kao krajnji rezultat zajedničke saradnje na regionalnom nivou. Iako ponosni i zahvalni što smo stigli do ove tačke, važno je da budemo svjesni izazova koji predstoje. Da bi ovaj Plan ostvario svoj puni potencijal, moramo zajednički obezbijediti njegovu implementaciju, kako ne bi ostao samo slovo na papiru. Ona zahtijeva kontinuiranu saradnju svih nivoa vlasti, institucija na državnom i lokalnom nivou, uključivanje stručne zajednice i eksperata kao krajnje korisnike ovog vrijednog projekta”, naveo je Dabetić.

Ovaj projekat, dodaje, mora postati vodič za promjene koje nas očekuju u praksi, a tu se, prije svega, misli na njegovo dalje korišćenje kao obavezne podloge i vodiča za dalje planiranje prostora kroz pripremu prostorno-planskih dokumenata.

“Nadam se da ćemo našu zajedničku odgovornost uzdići na viši nivo i obezbijediti budućnost za Bokokotorski zaliv i sve njegove stanovnike što u konačnom znači i za čitavu državu Crnu Goru”, poručio je on.        

“Integrisano planiranje, koje uzima u obzir klimatske rizike i ranjivosti zajednica, ključni je korak u izgradnji otpornosti”, istakla je menadžerka programa Ujedinjenih nacija za zaštitu životne sredine (UNEP/GEF), Atifa Kassam, izrazivši nadu da će plan koji je predstavljen biti pretočen u akciju, te da će Boka Kotorska postati primjer ostatku regiona i najbolja praksa od koje svi mogu učiti.

Ona se osvrnula na globalne izazove klimatskih promjena koje uključuju i nedavne poplave u Valensiji i Grčkoj, poručivši da je integrisano planiranje, koje uzima u obzir klimatske rizike i ranjivosti zajednica, ključni korak u izgradnji otpornosti.

“Prema izvještaju UNEP-a o jazu u emisijama za 2024. godinu, države moraju smanjiti godišnje emisije gasova sa efektom staklene bašte za 42 posto do 2030. i 57 posto do 2035. godine, inače će cilj od 1,5°C biti izgubljen. Jasno je da trenutna situacija traži prilagođavanje. Nadam se da će plan koji je danas predstavljen biti pretočen u akciju, te da će Boka Kotorska postati primjer ostatku regiona i najbolja praksa od koje svi mogu učiti“, navela je Kassam.

Jedna od glavnih karakteristika plana jeste sveobuhvatan pristup, koji uključuje predloge mehanizama za implementaciju i usklađivanje sa međunarodnim standardima.

Ističući značaj ovog dokumenta kao temelja za povlačenje sredstava iz nacionalnih i međunarodnih izvora, direktorica Centra za prioritetne akcije Mediteranskog Akcionog Plana (PAP/RAC), Daria Povh-Škugor, navela je da nikada nije bilo više dostupnih resursa za klimatske akcije.

„Zahvaljujući ovom finasiranju iz STCF Fonda, Crna Gora i Bokokotorski zaliv dobili su priliku da preduzmu prve korake u prilagođavanju obale klimatskim promjenama. Sistemski pristup izradi ovog plana omogućio je integraciju rezultata 12 pojedinačnih studija, što ga čini vrijednom platformom za dalje djelovanje. Ovaj plan ne predstavlja samo dokument, on je zapravo početak jednog važnog procesa prilagođavanja za Bokokotorski zaliv”, podvukla je Povh-Škugor.

Precizirajući da plan sadrži i predlog mehanizama za sprovođenje, što je ključan korak prema njegovoj realizaciji, ističe da je postojanje ovakvog plana, zajedno s ljudskim i finansijskim resursima za njegovo sprovođenje, ključan uslov za uspješno prilagođavanje najvećem izazovu našeg vremena- klimatskim promjenama.  

“Zaliv Boke Kotorske sada ima priliku koje mnoge regije Mediterana još uvijek nemaju. Zahvaljujući naporima vaših i naših stručnjaka, imate platformu s kojom možete sistemski odgovoriti na izazove prilagođavanja. Usvajanje plana je jasan signal građanima, udruženjima, kompanijama da se ovi problemi ozbiljno tretiraju”, kazala je, između ostalog, Povh-Škugor.
  
U okviru konferencije održana je sesija “Zašto plan upravljanja obalnim područjem”, koja je pružila najnovije informacije o rezultatima klimatskog COP- a u Bakuu (Azerbajdžan) i njihovu važnost za cijeli svijet, pa tako i Boku Kotorsku.

Tokom sesije “Strategija finansiranja za budućnost otpornu na klimu”, učesnici su se fokusirali na praktičnu primjenu preporuka Bokokotorskog plana, sa akcentom na raspoložive finansijske mehanizme i mogućnosti.

Plan upravljanja obalnim područjem Bokokotorskog zaliva rezultat je sprovođenja jedne od prioritetnih akcija Nacionalne strategije integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore i odgovor je na ključne izazove održivog razvoja i klimatskih promjena u području Boke Kotorske.

Obuhvata opštine Kotor, Tivat i Herceg Novi, a njegova izrada, koja je počela 2021. godine, predvođena je od strane Centra za regionalne aktivnosti/Programa prioritetnih akcija (Pap/Rac)
koji djeluje u okviru Programa Ujedinjenih nacija za zaštitu životne sredine/Mediteranskog akcionog plana (Unep/ Map) sa sjedištem u Splitu.

Na kopnenoj strani plan obuhvata sve lokalne administrativne jedinice koje se graniče s morem (opštine Kotor, Herceg Novi i Tivat), a na morskoj strani obuhvata područje do vanjskih granica teritorijalnog mora (12 nautičkih milja od obalne crte).

“Sprovođenjem preporuka i mjera iz PUOP-a ublažiće se štete uzrokovane klimatskim promjenama, pomoći će se internalizaciji troškova za bolji i održivi razvoj, te će se otvoriti vrata otpornijoj ekonomiji Boke Kotorske”, navodi se u dokumentu.   

U ime Opštine Kotor konfrenciji su prisustvovale sekretarka za urbanizam, stanovanje i uređenje prostora Jelena Franović i sekretarka za zaštitu prirodne i kulturne baštine Bojana Petković.