Društvo

Konferencija "Budućnost jadranske prošlosti – izazovi podvodne kulturne baštine Jadrana za održivi razvoj turizma", koja će se održati danas (23. aprila) u hotelu Cattaro u Kotoru, predstaviće najznačajnije projekte upravljanja podvodnom kulturnom baštinom Jadranskog mora. Među projektima iz Italije, Albanije, Crne Gore, Slovenije i Hrvatske izdvaja se projekat koji je dobio UNESCO nagradu za najbolju praksu, navode iz Laboratorije za arheologiju pomorstva, Pomorskog fakulteta Kotor.

Na konferenciji će ekspert za ronilački turizam Vedran Dorušić i poznata hrvatska naučnica, podvodna arheološkinja Irena Radić Rossi, predstaviti Straton projekat i nalazište Letavica kod ostrva Paga, za koje su dobili UNESCO nagradu za najbolju praksu u podvodnoj arheologiji.

"Ovo priznanje predstavlja rezultat dugogodišnjeg rada na projektu, i pokazuje da smo nastavili sistematski istraživati i otkrivati izuzetno lijepe stvari", izjavio je Dorušić.

UNESCO-vo priznanje, koje je lokalitet Letavica istaklo kao primjer najbolje prakse u podvodnoj baštini, nagrada je za dosadašnji rad, ali i podsticaj za buduća arheološka istraživanja i brigu o vrijednim nalazištima u jadranskom podmorju.

U dubinama oko otoka Paga, blizu Rta Letavica, nalazi se izuzetno vrijedno i intrigantno arheološko nalazište - antički brod, koji obiluje s više od 400 pronađenih amfora. Ono što ga čini posebno značajnim i privlačnim, kako ističu naučnici, jeste to što, za razliku od uobičajene prakse, na ovom lokalitetu nije postavljen zaštitni željezni kavez.

Otkriće ovog nalazišta datira iz 2018. godine, kada je Vedran Dorušić, sasvim slučajno, u sklopu svojih redovnih aktivnosti pod morem, naišao na njega. "Na dubini od 32 do 38 metara, ove godine smo proširili istraživanje. Imali smo zadovoljstvo raditi s velikom grupom dobrovoljaca i ronioca, koji su nam nesebično pružili svoje znanje i iskustvo u ronjenju", izjavio je Dorušić.

Antički trgovački brod bio je dug otprilike 30 metara i plovio je Jadranom tokom 1. stoljeća prije Krista. "Ovaj brod datira iz 1. stoljeća prije Krista, a to znamo jer smo pronašli amfore tipa 'lamboglia2', koje su česte u hrvatskim vodama. Takođe, pretpostavljamo da je brod potonuo tokom snažne bure dok je pokušavao zadržati svoj položaj, što sugerira položaj bačenog sidra", objasnila je profesorica Irena Radić Rossi s Odjela za podvodnu arheologiju Sveučilišta u Zadru.

Konferencija "Budućnost jadranske prošlosti - Izazovi podvodne kulturne baštine Jadrana za održivi razvoj turizma" realizuje se u okviru projekta "Kapitalizacija putem prenosa modela WRECKS4ALL na nove teritorije za zaštitu podvodnog nasljeđa putem njegove digitalizacije i valorizacije kao nove turističke ponude" WRECKS4ALL 2.0 koji je sufinansiran od strane Interreg IPA South Adriatic, prekograničnog programa saradnje koji je takođe sufinansiran od strane Evropske unije putem Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III).

Univerzitet Crne Gore je vodeći partner na projektu, a projekat realizuje Laboratorija za arheologiju pomorstva, Pomorski fakultet Kotor.