Društvo

Knjige koje ne nalazimo na istaknutim policama knjižara, a čuvaju znanje, nasljeđe i identitet, predstavljene su nedavno na trećem Festivalu knjige u Kotoru.

Direktorka festivala Zorica Stablović Bulajić ističe da ovaj festival, jedinstven po konceptu, ne slijedi komercijalne trendove, već pažljivo bira naslove koje objavljuju muzeji, biblioteke, instituti i neprofitne organizacije.

“Ideja krenula od jasne premise Ono što čitamo-to nas oblikuje i upravo zato, festival je prezentovao djela koja, iako često ostaju van domašaja šire javnosti, predstavljaju temeljne doprinose crnogorskoj kulturi, nauci i obrazovanju”, kaže Stablović Bulajić i dodaje da su se potrudili da predstave naslove iz svih krajeva Crne Gore, od Primorja do sjevera.

“Poseban akcenat stavljamo na istorijsku građu, umjetničku i sakralnu baštinu, kao i reprint izdanja zaboravljenih, a dragocjenih knjiga”, rekla je Stablović Bulajić za “Nedjeljni razgovor” Radio Kotora.

Festival, napominje, ima i važnu obrazovnu dimenziju.

Posebno su bile zapažene tribine o savremenim izazovima u obrazovanju i tehnologiji, koje su okupile veliki broj srednjoškolaca/ki i studenata/tkinja.

“Sala je bila prepuna mladih koji su s velikom pažnjom pratili predavanje o Danilu Kišu. To je znak da postoji interesovanje, ali i potreba da znanje postane dostupnije, živo i vidljivo, van zidova institucija i digitalnog surfovanja”, ističe naša sagovornica.

Jedan od najupečatljivijih trenutaka za nju, otkriva, bila je izložba Državnog arhiva Crne Gore “Konzularna predstavništva 1880–1914”, koja je otvorila manifestaciju.

„Impresionirana sam načinom na koji je prikazana prepiska između tadašnje Crne Gore i svijeta. To nisu samo diplomatski dokumenti, već literarni zapisi ljudi koji su istinski, djelom i riječju, predstavljali svoju zemlju. A drugo, činjenica da su se ljudi različitih uvjerenja okupili oko knjige, bez polemike, bez podjela. To je suština kulture”, ocjenjuje Stablović Bulajić.

Festival je ove godine dodijelio više nagrada nego ikada, od onih za naučni doprinos, preko inovativne obrazovne prakse, do vrijednih reprint izdanja.

Među nagrađenima su: Lenka Blehova Čelebić za monumentalnu studiju "Povijest Crkve na tlu današnje Crne Gore", Sonja Tomović Šundić za knjigu o Danilu Kišu, NVO Društvo BAUO za monografiju "Paštrovići – baština i scena", Matica hrvatska Boka Kotorska za istraživanje sakralne arhitekture, kao i JU Ratkovićeve večeri poezije za reprint Novopazarskih zapisa i JU Zavičajni muzej Pljevlja za rukopis iz XIX vijeka.

Posebno priznanje dobila je i Osnovna škola “Mirko Srzentić” iz Petrovca, čiji su učenici/e i nastavnici/e kreirali/e publikacije o korišćenju interneta u obrazovne svrhe i priručnike za inovativnu nastavu.

“To je pravi primjer kako škola može biti mjesto promjene,  a ne samo znanja”, poručuje Stablović Bulajić.

Govoreći o savremenom izdavaštvu, priznaje da je “situacija teška”. Mnogi izdavači, napominje, danas gledaju isključivo finansijsku konstrukciju, a ne kvalitet rukopisa.

“Prava selekcija počinje od ozbiljnog uredničkog rada. Mi ne objavljujemo doktorske disertacije onako kako su napisane, već ih adaptiramo. Današnji/a čitalac/teljka ne može, niti želi da čita tekstove od više stotina strana. Zato mora postojati ravnoteža između naučne ozbiljnosti i čitljivosti”, smatra Stablović Bulajić .

Kako navodi, iako se festivali i promocije trude da doprinesu afirmaciji domaće književnosti, nedostatak kritike i sistemske podrške predstavlja ozbiljnu prepreku.

“Čak ni veliki sajmovi knjiga više nisu ono što su bili. Postali su vašari bez fokusa i podrške kulturnim sadržajima”, konstatuje ona.  

Knjiga je alat za očuvanje identiteta i intelektualnog opstanka.

“Ona nas oblikuje. I zato se moramo boriti za nju, ne samo kao urednici i autori, već i kao roditelji, nastavnici/e, čitaoci/teljke. Bez knjige nema dubine mišljenja, nema pamćenja”, zaključuje Stablović Bulajić.

Emisiju možete čuti na linku Nedjeljni razgovor