Društvo
KNEŽEVIĆ O AKTIVNOSTIMA MZ STARI GRAD I UTICAJU KORONAVIRUSA NA SVE SEGMENTE DRUŠTVA
U Mjesnoj zajednici (MZ) Stari grad se, prema riječima predsjednice Savjeta Dragane Knežević, u prethodnom periodu dosta radilo na gradskoj infrastrukturi. Kako navodi, uređen je park na Parilu, zatim šetnjica na bedemima od ljetnje pozornice do terase hotela “Cattaro”, postavljena je javna rasvjeta, urađen je javni wc na Parilu, sanirani su pločnici u Starom gradu, asfaltiran dio Zlatnih njiva, ulica od TC “Kamelija” prema Zlatnim njivama.
“Asfaltirana je ulica na Tabačini, popravljeni su šahtovi. Počeli su radovi na dijelu bedema iznad restorana Bastion. Jedan veliki dio je rasčišćen, zelenilo je uklonjeno, ali ne trajno. Pretpostavljam da će to biti druga faza radova kako bi se jednog dana i taj prostor doveo u funkciju” – kazala je Knežević gostujući u emisiji Radio Kotora “Naša opština”. Sa njom je Razgovarala Irena Mačić.
Koje su aktivnosti MZ Stari grad u prethodnom periodu?
U prethodnom periodu u MZ Stari grad dosta toga se radilo i uradilo. Savjet MZ Stari grad je na javnoj raspravi Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora aplicirao sa velikim brojem neophodnih radova koji bi trebali poboljšati sam život i rad u Starom gradu, od kojih je većina ušla u Plan rada Direkcije za 2020. godinu. Uglavnom je urađeno sve što smo tražiji, na opšte zadovoljstvo građana naše mjesne zajednice.
Uređen je park na Parilu koji je dugi niz godina bio u zapuštenom stanju, a to nije priličilo ni ovom mjestu, ni ovom gradu. Okončani su radovi na šetnjici na bedemima od stare ljetnje pozornice do terase hotela “Cattaro”. Taj dio grada je dobio kvalitetno i moderno osvjetljenje i sama šetnjica je sada pristupačnija i prijatnija i u večernjim satima. Urađen je javni wc na Parilu koji je bio neophodon. U vrijeme velikih gužvi pokazalo se da jedan javni wc koji imamo nije dovoljan. Prijedlog MZ bio je da se i u ovom dijelu grada uradi jedan. Ove godine se nije koristio, niti je otvoren, s obzirom na ukupnu situaciju sa koronavirusom koja je pogodila kompletnu turističku privredu.
Sanirani su brojni pločnici u Starom gradu. Možda to nije vidljivo jer su u pitanju manje površine. Veće površine će sačekati vjerovatno sljedeću godinu, ukoliko to budu dozvolile finansijske mogućnosti.
Asfaltiran je dio zlatnjih njiva. Ono što posebno treba naglasiti jeste asfaltiranje puta između zgrada “Jugpotrola” jer tu nikada ništa nije uloženo, a te zgrade su useljene 1968. godine.
Asfaltirana je ulica od TC “Kamelija” prema Zlatnim njivama. Ostalo je da se asfaltira dio Tabačine pored vrtića.
Ulica na Tabačini je takođe asfaltirana.
Popravljeni su šahtovi, što je jako važno zbog kiša i poplava koje se tu dešavaju. Na rasvjeti se jako puno radilo. Mislim da je ona dovedena u fazu kada se može govoriti o određenoj visini kvaliteta. Nije sve još uvijek završeno. Nastaviće se, sigurna sam, i radovi na rasvjeti u gradu kako bi se i to zaokružilo. Počeli su ordeđeni radovi na dijelu bedema iznad restorana “Bastion”. Jedan veliki dio je rasčišćen, zelenilo je uklonjeno. ali ne trajno. Pretpostavljam da će to biti druga faza kako bi se jednog dana i taj prostor stare ljetnje pozornice doveo u funkciju. Sigurna sam da postoje mogućnosti da se to sredi i da donosi određena sredstva u budžetu Opštine Kotor ili onome ko bude tim prostorom gazdovao.
Kako se MZ Stari grad priprema za jesenju sezonu?
Mi ćemo uskoro imati sastanak Savjeta Mjesne zajednice. Ono što predstoji jeste dodjela nagrade grada Kotora - 21. novembar. Održaćemo sjednicu Savjeta vezanu za to. Počinjemo se pripremati za javne rasprave Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora vezano za program rada za narednu 2021. godinu.
Koliki je uticaj koronavirusa, prema Vašem mišljenju, na sve segmente društva, privrede?
Ogroman je uticaj, ne samo kod nas, nego i u cijelom svijetu. Za Kotor je ,specifično, posebno velik uticaj jer smo usmjereni na turizam, naročito na kruzing turizam. Tako da smo svjedoci da je ove godine grad pust. Koliko smo se mnogo žalili na pretjerane gužve, danas smo svjesni toga da bez tih gužvi mnogo teže možemo da opstajemo i da živimo. Bezbroj suvenirnica, ugostiteljskih objekata - svi oni rade sa možda 10 posto kapaciteta u odnosu na prethodne godine. Mislim da će se to još više pokazati u narednom periodu.
Da li će, prema Vašem mišljenju, koronavirus ostaviti trag na privredu, ekonomiju, društvo uopšte i na koji način?
Mislim da već ostavlja veliki trag, samim tim što su već pojedini ugostitelji zatvaraju svoje objekte i to za stalno, ne privremeno. Jer nisu u mogućnosti da ispoštuju sve svoje obaveze koje nisu ni malo male. Što će se dešavati u decembru, januaru, februaru – to ostavljam stručnjacima da predvide, a ja sam dosta pesimistična.
Vi ste pomenuli javnu raspravu Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora za 2021. godinu. Kakvi su planovi MZ Stari grad? Kao što ste i kazali, sve je neizvjesno. Ali šta je to što ćete Vi prijaviti kao neophodno u Starom gradu?
Mi ćemo raditi kao da je potpuno uobičajena situacija. Imaćemo Savjet koji će posebno biti posvećen tom pitanju. Ima prostora. Ono što ja smatram da je neophodno jeste da se nastave radovi na rekonstrukciji kanalizacionog sistema na potezu ulice 29. novembar, odnosno Zanatske ulice kako se sada zove. Insistiraćemo na javnoj rasvjeti i dalje jer smatramo da Kotoru treba kvalitetna rasvjeta. Naročito ćemo insistirati na rasvjeti na gradskim bedemima, na posebnom osvjetljavanju kulturno-istorijskih spokmenika, iako je cijeli grad kulturno-istorijski spomenik. Mislim da postoji još prostora da se pojedine palate ili crkve osvijetle dodatno kako bi ukupna slika bila ljepša, a i prijatnije za prošetati gradom u večernjim satima.
Kako ste Vi kao predsjednica Savjeta MZ Stari grad zadovoljni do sada urađenim?
Ja sam veoma zadovoljna. Moram reći da sam prvi put posebno zadovoljna jer pojedine stvari koje smo mi zahtijevali kao MZ čekali smo na njih deset godina. I sada su odrađene. I građani su ispoljili posebno zadovoljstvo do sada urađenim.
Mnogobrojne su fešte u organizaciji MZ Stari grad. Ovoga ljeta građanke, građani i turisti imali su priliku da prisustvuju kultuno-zabavnom programu “Finestrin”. Kome je posvećena ova fešta?
"Finestrin" je nastao slučajno. Posvećen je građanima našeg grada, stanovnicima, prijateljima, svima koji svoje vrijeme provode u Starom gradu, svima onima koji kad prođu pored prozora kancelarije MZ Stari grad imaju naviku da se jave kroz prozor. Imala sam ideju da fotografišem te ljude. Nastao je veliki broj fotografija, oko 600. U ovom vremenu kad se apsolutno ne vidi nekakav boljitak, sve zahvaljujući koroni, palo mi je na pamet da se napravi neka izložba da se makar jedan dio tih fotografija prikaže. Fotografije su mogli da uzmu svi oni koji su se našli na njima. Ima ih još dosta, ostalo ih je oko 450, ali u međuvremenu se taj broj povećava. Uskoro će zima, pa ćemo zatvoriti prozor, tako da će biti kraj fotografisanja za ovu sezonu.
Napravljena je jedna mala lijepa manifestacija na Parilu, uz lijepu rasvjetu, lijepu muziku. Na posluženju se našlo i malo bokeških delicija. Sve je bilo u granicama preporuka NKT-a. Svi su bili zadovoljni, svi još pričaju o “Finestrinu”.
Pored toga, manifestacije koje se održavaju već dugi niz godina su “Kotorska pašta”, zatim “Ukrasiko.me”. Ove godine “Kotorska pašta” održala se u nešto drugačijem ruhu zbog situacije sa koronavirusom? Šta mislite kako će izgledati manifestacije ove i sljedeće godine? Da li će biti moguće održati manifestacije koje su od značaja za grad? Na koji način u ovim teškim vremenima promišljati o kulturi?
Ne smijemo zanemariti kulturu. I pored pandemije koronavirusa, kultura je ono što nas povezuje bez obzira na vjere, nacije, partije kultura je nešto što uvijek mora da postoji i da se održava. Iza nas je sezona Kotor Arta, Don Brankovih dana muzike, Kotorskog festivala pozorišta za djecu, Bokeljske noći, Karnevala, Kotorske pašte, Internacionalne smotre mode – sve se to održalo u jednom obimu, koliko se i kako moglo upravo zbog prisustva korone. Kako će to dalje biti zavisiće još dodatno od finansijskih mogućnosti i od razvoja epidemiološke situacije. U svakom slučaju, mislim da će postojati dovoljno mogućnosti, volje, želje i da se sve što se planira i što je uobičajeno za Kotor i kotorsku kulturu održi u nekom smanjenom obimu, prosto radi tradicije.
Znate, mi smo imali period od nekih petnaest godina kad nismo održavali karnevale i maskenbale, poslije zemljotresa. Kasnije se pokazalo da je zbog toga izgubljeno na kvalitetu i brojnosti. U međuvremenu smo ostali bez hotela u kome su se održavali maskenbali. Jako puno utiče prekid svake manifestacije za buduća održavanja. Tako da mislim da će svi imati sluha i razumijevanja da se istraje u održavanju makar u jednom smanjenom obimu.
Što se tiče MZ, mi ćemo pokušati da radimo sve ono što možemo. Mi smo “Kotorsku paštu” napravili 6. juna na jedan novi način, prilagođen situaciji, sa značajno manjim sredstvima nego ranije. Održali smo “Finestrin” koji takođe nije bio zahtjevan finansijski. Ljudi su svjesni situacije. Tako da je sve funkcionisalo ovog ljeta. Nadam se da će i u zimskom periodu na taj način isto moći da se odvija kultura, predstave, koncerti.
Da li naši sugrađani i sugrađanke poštuju mjere NKT-a? Ovo se posebno odnosi na one koji borave u Starom gradu.
Čini mi se da do prije nekoliko dana i nisu baš mnogo poštovali mjere. Poštuju se mjere u prodavnicama, buticima, samoposlugama, poštama, bankama. Na otvorenom javnom prostoru ljudi dosta često ne nose maske. Rekla bih da je u posljednjih par dana prisustvo ljudi sa maskama mnogo veće u odnosu na raniji period.
Kako će izgledati ugostiteljski objekti u narednom periodu i u kakvoj situaciji se nalaze njihovi vlasnici? Ide zima koja je za vlasnike lokala u Kotoru dovoljno teška i bez pandemije koronavirusa. Situaciju dodatno otežava i to što trenutno, prema mjerama NKT-a kafići rade do 22 sata, za stolom se mogu nalaziti dva gosta, odnosno gošće. Da li su, prema Vašem mišljenju te mjere stroge i na kojin način zaštititi građane i građanke Kotora, a u isto vrijeme spasiti lokalne kafiće od finansijskog propadanja?
Katastrofalna je situacija za ugostitelje, za kafedžije. Mi stalno zaboravljamo suvenirnice. Koliko god ih imamo mnogo i ljutimo se kako je mnogo suvenirnica u Kotoru, ti ljudi su strahovito pogođeni. To im je prihod koji oni ostvaruju tri, četiri mjeseca u toku godine, prihod koji im omogućava (većini njih) egzistenciju do naredne sezone. Svi su pogođeni. Da li su mjere stroge ili ne - ja pratim situaciju u svijetu. Italija je donijela zakon, nije to ni odredba ni uredba - nego zakon o obaveznom nošenju maski. Kazna za nenošenje maski je od 400 eura, pa na više. To su stroge mjere. Ako vas neko poziva svakodnevno da nosite maske, da se pridžavate fizičke distance – mislim da smo mi ti koji moramo povesti malo računa o sebi. Kafići i ugostiteljski objekti su pogođeni. Sreća je ne dešava se to u jeku sezone. Naši kafići počinju sad zimski način rada, uglavnom se vikendom izlazi. Situacija sa koronavirusom može da potraje. Ukoliko se mi budemo pridržavali mjera NKT-a, vrlo brzo će se neke od mjera i ukinuti jer će se smanjiti broj oboljelih. Tako da je, prema mom mišljenu, sve to jedan začarani krug. Ja nisam iz struke, pa razmišljam laički. Sve zavisi od nas – koliko smo mi kao građani savjesni, toliko brzo ćemo i izaći iz ove situacije u kojoj se nalazi i Kotor, i Crna Gora i cijeli svijet.
Možda za kraj da uputimo i neki apel za mještane i posjetioce Starog grada da vode računa, da se pridržavaju mjera NKT-a?
Neophodno je pridržavaqti se mjera NKT-a. Moramo poslušati jednom nekoga ko više zna od nas i da se pridržavamo tih mjera, nosimo maske, da držimo fizičku distance, vodimo računa o higijeni više nego uobičajeno i mislim da vrlo brzo možemo maker smanjiti broj zaraženih.