Društvo

Klub donora krvi Opštinske organizacije Crvenog krsta Kotor danas je organizovao sastanak povodom obilježavanja 47 godina od osnivanja prvog Društva dobrovoljnih davalaca krvi u opštini Kotor.

Ovim susretom obilježen je značajan jubilej u istoriji dobrovoljnog davalaštva krvi u Kotoru, uz podsjećanje na humanost, solidarnost i važnost kontinuiranog uključivanja građana u ovu plemenitu misiju.

Organizator sastanka bio je predsjednik Kluba, prof. Danilo Đurović, koji je na početku podsjetio na značaj ovog humanog djelovanja.

„Poštovani humanisti, dragi ljudi, prijatelji, filantropi i empate, danas smo se okupili da na simboličan način obilježimo 47 godina rada ove humanitarne organizacije, koja je formirana 18. aprila 1979. godine u Dobrovoljnom vatrogasnom društvu. Kasnije smo, zahvaljujući zaslugama i predanom radu, dobili druge prostorije. Naziv je potom promijenjen u Klub aktivnih dobrovoljnih davalaca krvi, da bi 2018. godine bio usvojen naziv Klub donora/ki krvi opštine Kotor pri Crvenom krstu“, istakao je Đurović.

Na početku je zahvalio na dolasku i doprinosu, između ostalih, predsjedniku Skupštine opštine Kotor Vojinu Batuti, predstavnici Zavoda za transfuziju krvi, Oliveri Prodanović, predstavnicima policije, Komunalne policije, Komunalne inspekcije, Specijalne bolnice za psihijatriju „Dobrota“, Doma zdravlja, predstavnicima raznih mjesnih zajednica, kao i predstavnici Opštinske organizacije Crvenog krsta Kotor.

Nakon uvodnog dijela prisjetili su se vremena bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, kao i razornog zemljotresa koji je pogodio Kotor, kada su zajedništvo, humanost i međusobna pomoć bili od presudnog značaja. U znak sjećanja na nekadašnja vremena i iskazivanja poštovanja prema današnjem vremenu, izvedene su himne bivše Jugoslavije „Hej, Sloveni“ i Crne Gore „Oj, svijetla majska zoro“. Nakon toga, minutom ćutanja, odata je pošta svima koji su se bavili humanitarnim radom, a koji više nisu među živima.

Prof. Đurović podsjetio je i da Klub donora krvi Kotor ima svoju himnu pod nazivom „Računajte na nas, donore/ke krvi“. Tekst himne napisala je Katarina Dragičević iz Tivta, muziku je komponovala prof. Anđela Lj. Homen, aranžman potpisuje prof. Martina Vuksanović, a izveo je hor JU Muzička škola Tivat.

„Suština je u empatiji i filantropiji. To su vrijednosti koje zaslužuju posebnu pažnju. Empatija ne poznaje naciju, vjeru, rasu niti bilo kakve druge podjele. Ljubav je najveća vrijednost. Zato se s pravom postavlja pitanje šta nam danas donose poruke o pomirenju i s kim uopšte treba da se mirimo. Zar nije važnije da, umjesto nametnutih podjela, gradimo međusobno razumijevanje, poštovanje i čovječnost“, naglasio je Đurović.

Na kraju sastanka uručene su zahvalnice svim institucijama, organizacijama, zajednicama, kao i pojedincima koji su tokom proteklih 47 godina dali doprinos radu Kluba donora krvi Opštinske organizacije Crvenog krsta Kotor.

Nakon sastanka razgovarali smo sa Oliverom Prodanović, doktorkom specijalistkinjom u Zavodu za transfuziju krvi Crne Gore, o aktuelnoj situaciji u oblasti dobrovoljnog davalaštva krvi, radu Zavoda i izazovima sa kojima se suočavaju kada je riječ o obezbjeđivanju stabilnih i sigurnih zaliha krvi. 

„Zavod za transfuziju krvi Crne Gore konstantno radi na povećanju broja dobrovoljnih davalaca krvi i broja donacija trombocita, jer je to u skladu sa našom politikom, sa zaštitom zdravlja naših pacijenata i sa svjetski usvojenom politikom bezbjedne krvi. To, ukratko, znači da krv treba da čeka pacijenta – bezbjedna, sigurna i obrađena. Ne treba da se oslanjamo na to da ćemo krv dati tek kada se neko nama poznat razboli, povrijedi ili mu tada bude potrebna pomoć. Važno je da naše plemenite poklone, kao što je donacija krvi, dajemo u lijepom raspoloženju, bez opterećenja bolešću i povredama. To je onda prava bezbjedna krv, pravi humani čin i ono što je najbolje za naše pacijente“, kazala je Prodanović.

Govoreći o trendovima u dobrovoljnom davalaštvu krvi, Prodanović je navela da se iz godine u godinu bilježi lagani porast broja onih koji krv daju dobrovoljno. Ipak, kako objašnjava, i dalje je veoma važno raditi na podizanju svijesti građana o tome da krv treba davati kontinuirano, a ne samo u hitnim situacijama ili kada pomoć zatreba nekome bliskom.

Govoreći o zalihama krvi i krvnim grupama koje su najčešće potrebne, Prodanović je kazala da se u javnosti često ističe kako je nulta negativna krvna grupa uvijek deficitarna, ali da su u praksi važne sve krvne grupe, jer potrebe pacijenata zavise od konkretnih situacija i broja oboljelih.

„Koliko god imali velikih i uspješnih akcija, koliko god na dnevnom nivou prikupili jedinica krvi u svim službama za transfuziju, nikako da se pomjerimo sa tog minimalnog nivoa kada nismo u krizi, ali još ne možemo reći da smo stabilni. Moglo bi bolje. Ono što se obično kaže jeste da je nulta negativna uvijek potrebna, ali sa povećanjem broja pacijenata svaka krvna grupa ima svoj značaj“, pojasnila je Prodanović.

Ona je posebno ukazala i na zdravstvene uslove koje potencijalni davaoci moraju da ispune prije same donacije. Kako je navela, bez obzira na to da li neko daje krv prvi put ili je višestruki davalac, obavezni su pregled i procjena opšteg zdravstvenog stanja. Provjeravaju se hemoglobin i krvni pritisak, razgovara se o eventualnim terapijama, a prepreku mogu predstavljati i umor, nenaspavanost, alergije ili upotreba određenih lijekova.

Prodanović je zaključila da briga o sopstvenom zdravlju nije važna samo zbog pojedinca, već i zbog mogućnosti da se pomogne drugima onda kada je to najpotrebnije. Izrazila je nadu da će više ljudi prepoznati značaj dobrovoljnog davanja krvi i odlučiti da na taj način daju doprinos zdravstvenom sistemu i spasavanju tuđih života.

Mihaela Moškov