Društvo

Tekst: Sanja Čavor

Foto: Radio Kotor

Kvalitet disanja je značajan za naše opšte dobro stanje, a način na koji dišemo-višestruko koristan, kaže za Radio Kotor voditeljka sesija svjesno povezanog, terapeutskog disanja Ivana Katurić.

Danas se kroz brojne tehnike disanja nude rješenja za razna, prvenstveno emocionalna stanja, koja su uzrokovana svakodnevnim stresom i brzim tempom života.  

“Zato tehnike pravilnog disanja predstavljaju ključne alate za očuvanje mentalnog i fizičkog zdravlja. Sposobnost da svjesno kontrolišemo način na koji dišemo može imati transformišući efekat na opšte blagostanje, efikasno upravljanje stresom, poboljšanje koncentracije i unapređenje kvaliteta sna”, ocjenjuje Katurić za današnje izdanje emisije

“Nedjeljni razgovor”, podsjetivši da je disanje zapravo, mnogo više od automatske funkcije koju naše tijelo obavlja.

“Pravilno disanje je tehnika za otkrivanje dubljih slojeva stanja uma i tijela, a glavni je element za postizanje unutrašnje ravnoteže i mira. Pravilno disanje utiče na fizički i emocionalne aspekte zdravlja”, rekla je Katurić.

Kako navodi, prema istraživanjima, više od 50% svjetske populacije ima nepravilan obrazac disanja.

“Nos je, za razliku od usta, savršeno dizajniran za disanje i mirisanje i osim razmjene gasova, ima još tridesetak funkcija koje utiču na naše dobro zdravlje. Neke od njih su regulisanje nervnog sistema, stvaranje optimalne tolerancije na CO2, filtriranje kiseonika, omogućavanje pravilne aktivnosti dijafragme, uticaj na aktivnost parasimpatičkog nervnog sistema koji umiruje i opušta tijelo, usporava disanje i rad srca i pomaže varenje”, dodaje Katurić.

Sa druge strane, disanje na usta stvara neefikasnu razmjenu kiseonika, smanjuje respiratornu snaga i funkciju tokom vremena, stvara hiperstimulaciju, odnosno visok nivo stresa, a može imati i dugoročne posljedice na zdravlje, ukoliko se svakodnevno diše samo na usta.

“Kiseonik je gorivo koje pokreće svaku ćeliju tijela, a pravilno disanje povećava kapacitet tijela da apsorbuje i iskoristi ovaj ključni element najbolje što može. Kroz proces pravilnog disanja, povećava se efikasnost razmjene gasova u plućima, čime se omogućava bogatije snabdijevanje tkiva i organa kiseonikom. To direktno utiče na funkciju srca i kardiovaskularnog sistema, smanjujući rizik od srčanih oboljenja i poboljšavajući opštu cirkulaciju. Dodatno, pravilan način disanja stimuliše limfni sistem, ključan za odbranu tijela od patogena i za detoksikaciju, čime se tijelu omogućava efikasnije uklanjanje toksina i ostalih štetnih materija”, podvlači Katurić.

Zapadna medicina, napominje, prepoznaje dvije vrste obrazaca disanja, torakalno i trbušno.

“Duboko, trbušno disanje, promoviše potpunu razmjenu kiseonika za ugljen-dioksid. Istraživanja pokazuju da ovakva vrsta disanja može usporiti otkucaje srca i smanjiti ili stabilizovati krvni pritisak. Niži puls u mirovanju i nizak krvni pritisak su opšti znaci dobrog zdravlja.

Trbušno disanje se odnosi na područje oko pupka, dok se torakalno odnosi na područje oko grudnog koša obuhvaćeno rebrima”, nastavlja naša sagovornica.

Kada mirujemo, trbušno disanje se generalno smatra najzdravijim obrascem.

“Međutim, kada našem tijelu treba više kiseonika, na primjer, tokom napornih vježbi, naše tijelo dupunjuje trbušno disanje, torakalnim. Torakalno disanje je pliće i brže od trbušnog. Svakodnevnim vježbama dubokog disanja iz stomaka možemo korigovati naviku plitkog disanja i iz pluća”, naglašava Katurić.  

Pitali smo je, kako da znamo da li dišemo pravilno ili ne. 

“Tu nam pomaže svijest o dahu. To je sposobnost da imamo svjesnost o našim obrascima disanja. U prvoj sesiji disanja sa klijentima uradim ovu vježbu, ali prvo dozvolim da sami kažu šta osjećaju i promisle kakvo im je disanje. Najprije sjednemo udobno u stolicu i zatvorimo oči. Prvo par puta udahnemo i izdahnemo duboko. Zatim, krenemo da dišemo normalno, kao što obično dišemo, fokusiramo pažnju na dah i posmatramo da li dišemo na nos ili na usta, da li dah usmjeravamo u stomak ili u pluća, kakav nam je položaj

tijela. Imati svijest o disanju i kontroli disanja, znači imati sposobnost da budemo u stanju da pratimo ritam i cikluse našeg daha”, ocjenjuje Katurić, dodavši da naša postura, odnosno držanje tijela, takođe utiče na naše disanje.

Kroz svjesno povezano disanje oslobađamo energiju naših emocionalnih rana i trauma iz fizičkog tijela, stvarajući već otpornost za naš autonomni, nervni sistem. 

Emocije, konstatuje, direktno utiču na naše tijelo i disanje, a način na koji dišemo dosta govori o ustaljenom načinu na koji vladamo sopstvenim osjećanjima  i njihovom ekspresijom. 

“Na primjer, tuga utiče na pluća i na to da dišemo plitko. U trenucima kada se susrijećemo sa stresom, anksioznošću ili nekim drugim, intenzivnim osjećajima, svjesno usmjeravanje pažnje ka načinu na koji dišemo može imati trenutni, umirujući efekat. Duboko i ritmično disanje aktivira parasimpatički nervni sistem koji služi za usporavanje srčanog ritma i smanjenje krvnog pritiska, dovodeći do stanja opuštenosti, pa to možemo uraditi i kada smo na poslu, a treba nam brzo i efikasno opuštanje.

Ukoliko se redovno primjenjuje, ova praksa može smanjiti opšti nivo stresa, simptome anksioznosti i poboljšati kvalitet sna”, zaključila je Katurić koja će besplatno predavanje pod nazivom “Otpuštanje trauma kroz disanje” održati u srijedu, 15. maja sa početkom u 16 sati u Gradskoj bibliotecii čitaonici Kotor.

Razgovor možete poslušati na linku Nedjeljni razgovor