Društvo

U okviru projekta ,,Baština Kotora – glas mladih!'', u saradnji sa NVO ,,Expeditio'', Radio Kotor ugostio je Sandru Kapetanović, arhitektkinju i konzervatorku.

Sa njom smo razgovarali i stekli bolje razumijevanje UNESCO-a kao organizacije, kao i položaja područja Kotora u okviru njegove zaštite. Govorili smo o uticaju gradnje i turizma na stanje kulturne baštine ovog područja.

Kapetanović je pojasnila sistem zaštite UNESCO-a, kao i prirodu kvaliteta zahvaljujući kojima je naše područje zavrijedilo mjesto na listi.

,,U jednom slučaju to mogu biti neke izuzetne umjetničke vrijednosti, u slučaju nekih arheoloških lokaliteta izuzetna starost i očuvanost područja, a ono što je veoma specifično za naše prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora jeste ta harmonična integracija kulturne baštine u pejzaž, odnosno taj kulturni pejzaž.''

Nadovezujući se na temu UNESCO statusa područja Kotora, ističe da se radi o cjelini koju je kroz istoriju karakterisala harmonična gradnja u ,,dijalogu'' sa prirodnim karakteristikama Kotorsko-risanskog zaliva. Prijetnju očuvanju ovih kvaliteta, međutim, vidi u prekomjernoj gradnji. Promjene su, kaže, neizbježne, ali upozorava na opasnost koju donosi nova gradnja.

,,Mi ne možemo život da zamrznemo. Prostor u kojem živimo se razvija, transformiše se, samo je pitanje kako i na koji način. Bitno je da smo svjesni vrijednosti koje su nam važne, kako bismo ih očuvali i kako ih ne bismo degradirali pretjeranom gradnjom. A to je, nažalost, ono što se danas dešava. Postoji opasnost da ta gradnja ugrozi vrijednosti ovog područja.''

U razgovoru o očuvanju kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a teško je bilo ne osvrnuti se na veliki zemljotres 1979. godine, koji je devastirao veliki dio crnogorske obale, naročito područje Kotora.

,,Kada su se vidjeli efekti tog zaista razornog zemljotresa, to je ubrzalo proces kod nas. Područje Kotora je tada, te 1979. godine, postalo i prvo područje koje se istovremeno upisalo na Listu svjetske baštine u opasnosti, baš zbog stanja u kojem je bilo. Zbog toga je u sljedećim godinama bilo dosta međunarodne pomoći.''

Ukazuje da je Crna Gora, kao potpisnica konvencije o zaštiti kulturne baštine, obavezana da se zauzima za očuvanje svog kulturnog nasljeđa i da je UNESCO status koji uživa zaliv velika privilegija.

,,Mnogi lokaliteti u svijetu sigurno bi bili veoma srećni da mogu da se nađu na ovoj listi. Znamo za primjere iz nekih drugih sredina gdje se pokušavalo sa upisom na listu, ali jednostavno nijesu zadovoljeni svi kriterijumi. Tako da ovo zaista jeste privilegija. Nadam se da smo toga svjesni.''

Govoreći o prilagođavanju infrastrukture UNESCO direktivama, ukazuje na važnost života prosječnog građanina koji je, kako tvrdi, stavljen u drugi plan zbog turističke ekonomije.

,,Za razvoj područja, pa i kada govorimo o kulturnoj i svjetskoj baštini, u osnovi moraju da budu ljudi koji žive na tom prostoru i mora da se obezbijedi pristojan, kvalitetan život za sve.''

Ključni problem vidi u neefikasnosti gradskog saobraćaja i neodgovornosti nadležnih institucija.

,,Dakle, problem je, prije svega, u efikasnosti sistema transporta. Ja mislim da se niko time ozbiljno ne bavi. Ako se neko bavi, biće mi drago da me demantuje. Ovo što nam se dešava samo govori da iz godine u godinu nemamo nikakvo unapređenje. Bilo je puno pokušaja, poput postavljanja semafora ili ograda na ulicama, ali da li je to rješenje? To su mehanizmi kojima bi se obezbijedila sigurnost u saobraćaju, ali ne i efikasnost.''

,,Očigledno u sistemu ne postoji volja za promjenom. To je jasno. Mislim da bi svi mi pojedinačno trebalo da pokušamo da utičemo dok još ima vremena, dok se narod definitivno ne iseli iz šireg dijela opštine, a ne samo iz Starog grada, kao što je to do sada bio slučaj.''

Za kraj poziva mlade sa područja Kotora da rade na diverzifikaciji kulturnog sadržaja i tržišta rada, čime bi se prevazišla monokultura turizma. Podsjeća stanovnike Boke da je velika privilegija živjeti na ovom području.

,,Zaista smo svi imali sreću da budemo rođeni tu, u jednom od najljepših mjesta na zemlji'', poručila je Kapetanović.

Cijelu emisiju poslušajte na linku ,,Ljetnje priče’’.

Tekst: Ivan Janković i Boris Mugoša