Društvo

Okrugli sto o stanju Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora održan je danas, u sali Centra za nevladine organizacije u Rakitama.

Sastanku su prisustvovali predstavnici Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturnih dobara sa Cetinja i iz Kotora, Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine i Sekretarijata za urbanizam Opštine Kotor, Javnog preduzeća za upravljanje Morskim dobrom, predstavnici biznis i nevladinog sektora i stručnjaci iz oblasti zaštite i prostornog planiranja. 

Arhitektica iz NVO „Expeditio“ Aleksandra Kapetanović za Radio Kotor kaže da je cilj ovog okruglog stola bio da se doprinese javnom dijalogu na temu stanja i statusa Područja Kotora na Listi Svjetske baštine, kao i da se sagledaju neophodni koraci za izlazak iz trenutne situacije, kako bi se dugoročno obezbjedila zaštita izuzetne univerzalne vrijednosti Područja Kotora.

„Bilo nam je važno da se na jednom mjestu okupe ključni akteri, zaduženi za zaštitu, planiranje i upravljanje područjem, da zajedno sagledamo kakvo je trenutno stanje u prostoru, te da razgovaramo o temama koje su u ovom trenutku problematične. Povod za održavanje ovog skupa bio je i taj, što javnost nema dovoljno informacija o svim ovim procesima“, pojasnila je Kapetanović.  

Nakon višesatne diskusije, iznijeta su viđenja svih aktera okruglog stola. “Svi smo se negdje složili da je stanje alarmantno. U izradi su tri ključna dokumenta: Prostorno-urnabistički plan Opštine Kotor, revizija Menadžment plana i donošenje Strateškog plana razvoja opštine Kotor. U pitanju su dokumenta koja bi trebala biti osnov za razvoj i zaštitu ovog područja“, naglasila je Kapetanović.

Apelovali su, kaže, da se svi ti procesi sinhronizuju, da se na transparentan i participativan način uključe svi akteri od samog početka izrade ovih dokumenata. „Posebno smo apelovali da se proces izrade Menaždment plana Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora sprovede dosljedno, jer preporuke Reaktivne monitoring misije UNESCO-a i ICOMOS-a upravo ukazuju na značaj tog plana za dalji razvoj i zaštitu ovog područja i on mora biti urađen kako treba“, istakla je Kapetanović.

Povodom izjava koje su se čule na skupu, da sistem zaštite kulturne baštine ne funkcioniše, generalnog direktora Direktorata za kulturnu baštinu  u Ministarstvu kulture Crne Gore mr Aleksandra Dajkovića pitali smo za pojašnjenje. „Naravno da nisam saglasan sa tim ocjenama. Danas sam vrlo jasno ukazao na sve ono što je država Crna Gora u proteklih par godina uradila, počevši od donošenja strateških dokumenata, pa sve do uvođenja moratorijuma na gradnju. Uveli smo jedan inovativan mehanizam u našem zakonodavstvu, a to je izrada procjene uticaja na baštinu, što je pozitivno ocijenjeno od strane UNESCO-a. Pokušavamo da unaprijedimo sistem. On dakle, funkcioniše, izazova na terenu postoji i u tom pravcu smo se saglasili da bi inspekcijski organi trebali biti prisutniji i ažurniji na terenu, posebno u zaštićenim UNESCO područjima“, saopštio je Dajković.

Arhitektica Vlasta Mandić, autorka prvog urbanističkog projekta Starog grada, izrađenog nakon katastrofalnog zemljotresa 1979. godine, upozorila je na trenutno, alarmantno stanje i pozvala na zajedničku akciju. „Što će nama planovi, kada se objekti grade i pored zabrana i preporuka. Ukoliko se ovako nastavi, nećemo imati što više urbanizovati. Ovaj, naš mali prostor moramo čuvati kao zlato“, poručila je Mandić.