Društvo

U području Persijskog zaliava, koje je zvanično proglašeno ratnom zonom zbog sukoba između Sjedinjenih Država i Izraela s jedne i Irana sa druge strane, nalazi se oko 150 crnogorskih pomoraca, podaci su iz Unije pomoraca Crne Gore. 

Po riječima člana UO Unije kap. duge plovidbe Nikole Peranovića, naših pomoraca možda je i više. 

“Za moguću evakuaciju ili repatriaciju prijavilo ih se samo 44, od toga 21 pomorac, koji se nalazi na teretnim brodovima kompanije Meditteranean Shipping Company, po sedam pomoraca sa putničkih brodova iz luke Dubai, brodova kompanija MSI i MOL. Do sada je pet pomoraca zvanično tražilo pomoć države radi evakuacije i povratka kući, jer se nalaze u direktnoj opasnosti. Nije mi poznato iz koje luke, ali nadležna ministarstva sigurno na tome trenutno rade. Mogu dati neke informacije sa sajta Međunarodne pomorske organizacije IMO, gde se procenjuje da oko 20.000 pomoraca trenutno blokirano na brodimu Persijskom zalivu, najbrojnija ili jedna četvrtina toga 5.000 se smatra da su Filipinci, onda recimo iz susjedne Hrvatske oko 300 pomoraca se nalaze u ovom području, takođe Indija i Grčka. su prijavile nekoliko stotina svojih državljana na brodovima unutar ovog zaliva. Moram reći da se situacija sigurno prati na dnevnom nivou, jer su neki aerodromi u regiji direktno ugroženi ili su čak i napadnuti, a osiguravajuće kuće povlače pokrića za ratni rizik, što dodatno otežava kretanje brodova”, kazao je Peranović za Magazin Grad Radio Kotora.

On je kazao da situacija, u kojoj se trenutno nalaze crnogorski pomorci u Persijskom zalivu, odražava svu težinu i nezvijesnost profesije najbolje opisane riječima “hljeb sa sedam kora”. 

“Dok se geopolitičke tenzije u ovom regionu zaoštravaju, naši pomorci, od kojih su mnogi na ključnim pozicijama, na tankerima ili kontejnerima ili ostalim brodovima koji plove u toj regiji, nažalost postaju nevoljni svjedoci i potencijalne mete sukoba koji nisu njihovi, koje oni nisu započeli, kojih ne bi trebalo u principu da ih se uopšte tiču. Sve to nosi izazove i rizike. Ploviba pod pritiskom, odnosno prolaz kroz Ormuski tjesnac, koji je “žila kucavica” svjetske trgovine naftom, pretvorila se u psihološku igru živaca. U razgovoru sa nekim od kolega vidim da se pribojavaju, da ne dobiju naređenje od kompanije da pokušaju prolazak kroz tjesnac sa nekim osiguranjima, brodovima koji ih prate ili u nekom osiguranom konvoju. Pribojavaju se da ne budu primorani na to, jer svaka neidentifikovana letilica ili brzi čamac na horizontu izazvali bi opravdani strah. Dobio sam informaciju takođe da su brodovi primorani u određenim regijama da plove sa isključenim “AIS” sistemima (sistem za automatsku identifikaciju). Plovi se u potpunom mraku tokom noći, što je vrlo stresno jer tokom dana možda vidite da je to komercijalni brod, da nije ratno plovilo. Svaki plovni objekat, koji se možda približava većom vrzinom ili u neposrednoj blizini je broda, može izazvati strah da nije pomorski dron ili nešto drugo”, kaže Peranović. 

Dodaje da ograničena komunikacija i svakodnevne vijesti o napadima dronova ili zapljenama brodova stvaraju konstantnu atmosferu anksioznosti, ne samo kod pomoraca, već i kod njihovih porodica. 

“Naši pomorci u situaciji su između dužnosti i opasnosti. Poznati su po svojoj profesionalnosti i smirenosti, ali ova situacija u Persijskom zalivu prevazilazi sve standardne rizike profesije. Pomorci se nalaze u nekom, nazvao bih to, procijepu. Sa jedne strane su strogi ugovori ili profesionalna etika, a sa druge je prijetnja da se nađu na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme, što se nikad ne može znati. Oni se, nažalost, nalaze u vodama gdje o sudbini broda ne odlučuju kapetan ili posada toga broda, već neka geopolitika. Manevarski prostor je veoma uzak, ekstremno uzak. Poslovica koja kaže da “pomorac ne može promijeniti smjer vjetra, ali može prilagoditi jedra”, u ovom slučaju ne može ni jedno ni drugo. Državne institucije i agencije za ukrcaj su isto pod pojačanim pritiskom da osiguraju maksimalnu zaštitu i pravovremene informacije. Jer dok god traju tenzije, svaki povratak kući je upitan zbog ograničenog broja leta, zbog zatvorenosti aerodroma, ruta ...”, kazao je između ostalog kap. Nikola Peranović. 

Fotografija sa komandnog mosta - Uplovljavanje u Quingdao, autor kap. Nikola Peranović 

Predrag Nikolić