Društvo

Rješavanje statusa Crnogorske i Barske plovidbe je, po mnogim aspektima, vrlo složeno, kazao je za Radio Kotor član Upravnog odbora Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore, kapetan duge plovidbe Janko Milutin.

“Rješenje umnogome zavisi od ugovora koje ove kompanije imaju sa Kinezima, odnosno sa najnovijim dogovorima Vlade i kineske strane, a za koju javnost ne zna detalje. Da napomenem da su brodovi kupljeni, ne po komercijalnim, već po povlaštenim uslovima kredita i da je to bio jedini način da se brodovi kupe. U takvim uslovima našoj strani je bilo vrlo teško dobiti drugačije, ili povoljnije uslove kupovine. Sada, činjenica je da je Vlada spasila brodove odlaganjem aktiviranja garancija banke za naplatu sredstava i da je hrabro ušla u rješavanju statusa ovih firmi.

Po svemu sudeći, Vlada je odlučila da zadrži ili spasi ove dvije kompanije. U suprotnom, Kinezi bi pokrenuli garancije, a Vlada bi prodala brodove. Ostaje da se vidi na koji način će Vlada krenuti dalje.

Po svemu sudeći biće proglašen bankrot i uveden stečajni upravnik, odnosno stečajno vijeće. Ono što je hitno, potrebno je da se izmijene bordovi direktora i da se preispitaju ugovori o najmu broda i da se nastoji promijeniti, ili da se nađe novi unajmitelj. U Barskoj treba prethodno riješiti pitanje manjinskih akcionara. Takođe, u cilju ekonomičnijeg I efikasnijeg poslovanja pristupiti spajanju kompanija, čim prije”, kazao je Milutin.

Kakava je situacija na svjetskom pomorskom tržištu?

“Svakako da je i pomorsko tržište uslovljeno razvojem pandemije Kovid-19 kao i drugim faktorima, kao što su cijena goriva, kurs dolara, politička situacija... Tokom prvog i drugog kvartala prošle godine pandemija je uticala na pad obima međunarodne trgovine, odnosno međunarodnog pomorskog prevoza roba i putnika. Nakon tog perioda došlo je do povećanja trgovine, a time i pomorskog prevoza. Veliki i poznati brodari, za razliku od manjih, a pogotovo onih koji su bili opterećeni kreditima, uglavnom nijesu ostvarili planirani profit, ali su ipak pozitivno poslovali.

Kada je u pitanju kontejnersko tržište, svjedočimo skoku vozarina. Ovo se dešava uslijed velikog skoka potražnje za robama koje se prevoze kontejnerima, jer potrošači troše tu robu koja je u prethodnoj godini bila na zalihama,  odnosno nije bila naručivana iz Azije u drugom kvartalu i ljetu 2020. Započelo je veliko obnavljanje zaliha. Takođe na ovaj skok je uticao i disbalans u snadbijevanju tržišta praznih kontejnera. Očekuje se da će vozarine i dalje imati pozitivan trend.

Kada je u pitanju pomorsko tržište za rasute terete svi indeksi su u generalno u porastu. Ovo je prvenstveno uslovljeno potražnjom kineske privrede i nekih drugih za rasutim teretima.

U prilog tome ide i nedavno objavljena vijest da će svjetska proizvodnja žitarica do 2025. biti enormno povećana. Ovo znači i potražnju,  odnosno potražnja za brodskim prostorom za ove rasute terete.

Današnje dnevne najamnine za brod od 180.000 t je oko 19.500 USD, za brod od oko 72. 000 t je oko 14.000 USD, za brod od 57.000 t oko 17.000 USD, a za brodove kakve imaju naše kompanije oko 12.000 USD. Naravno da ova dnevna najamnina i vozarina zavise od mnogih faktora.

Kada je u pitanju tržište kupovine i prodaje polovnih brodova i brodova Crnogorske i Barske plovidbe, cijena tih brodova je oko 10 miliona USD”, rekao je kap. Milutin.

O uticaju pandemije na pomorsku industriju, on je rekao:

“Kao što sam prethodno naveo, uslijed smanjene dobiti brodari su bili prinuđeni da smanjuju budžete, da se prestruktuiraju ili da prodaju dio flote. Troškovi poslovanja su značajno porasli, a prije svega oni oko smjena posade, zaštitne opreme, obezbjeđivanja rezervnih djelova, raznih servisa...

Platni razredi pomoraca su uglavnom ostali na skoro istom nivou, a kod onih kompanija koje su dio menadžmenta posade prebacili na podugovarače, došlo je i do smanjenja.

Kada govorimo o platnim razredima oni se ubrzano, uslijed pandemije, globalizuju odnosno izjednačavaju”.

Kruzing kao segment pomorske industrije je u 2020. bio najviše pogođen pandemijom.

“Po podacima Udruženja vlasnika kruzera i pomorskih institucija imamo sledeće podatke:

- finansijski dobitak je bio za oko 85% reduciran u upoređenju sa 2019.

- prihvat kruzera u Evropi je bio manji za oko 85%,

- smanjenje posade za oko 55%,

- ukrcaj putnika u evropskim lukama za oko 80%.

Svjedoci smo da je i naša luka Kotor bila bez kruzera i kako se to negativno odrazilo na našu privredu. Predviđa se da će za oporavak krizing industrije biti potrebno pet godina.

Pandemija je uslovila i nove tehničko-tehnološke i menadžment standard.

Ovdje moramo da spomenemo i centre za obuku pomoraca, koji su vrlo važan segment pomorske industrije, koji su takođe pogođeni pandemijom, odnosno nemogućnošću, ili vrlo ograničenom mogućnošću organizovanja obuka” .

Kakav je uticaj pandemije na crnogorske pomorce?

“Kako je pomorstvo globalna industrija crnogorski pomorci dijele sudbinu sa svim drugim pomorcima svijeta. Najveći problem je nastavak disbalansa u lancu obezbjeđivanja smjena posade.

Imamo pomorce na brodu koji su završili ugovore za koje brodari i pored najbolje želje ne mogu da im obezbijede smjenu. Prije svega zbog zabrane smjena posade u nekim lukama, rigidnim zdravstvenim preventivnim mjerama zemalja luka, viznog režima, ograničenog broja letova odnosno sjedišta… Ti pomorci su u većini slučajeva psiho-fizički iscrpljeni što je dovelo do povećanja sigurnosnih rizika po ljude, brod, životnu sredinu i pomorski poduhvat uopšte. Na drugoj strani imate pomorce koji su “zarobljeni” kod kuće čekajući ukrcaj odnosno zaposlenje.

Ima brodara koji našu posadu zamjenjuju sa posadom zemalja koja su bliža područiju u kojem brod obavlja trgovačke operacije.

Što se tiče zdravstvenih usluga, odnosno uslova koje naši pomorci moraju ispuniti da bi se ukrcali na brod, moram da kažem da je to sada na zavidnom nivou i da to nije smetnja.

Ono što je trenutno najveći problem je nemogućnost apliciranja i dobijanja američke C1D vize u Podgorici. Ovo jedan od važnih uslova za nalaženje zapošljenja pomoraca, pa nemogućnost dobijanja ove vize naše pomorce čini manje konkurentnim na međunarodnom tržištu rada pomoraca. Od američke ambasade smo razumjeli da je to privremena mjera i da će biti ukinuta čim se se rizik od pandemije smanji.

Moram da kažem da imamo brojne slučajeve kada je ukrcaj naših pomoraca bio onemogućen uslijed njihovog inficiranja virusom Kovid-19 neposredno prije putovanja na brod, ili inficiranja člana najuže porodice pa su onda morali biti u samoizolaciju. Zato apelujem na pomorce i njihove porodice da poštuju mjere za spriječavanje pandemije”, poručio je kap. Milutin.

Da li pomorci trebaju biti u prioritetnoj grupi za vakcinaciju?

“Pomorci su od strane IMO-a – Međ.pom. org. prepoznati kao ključni transportni radnici u održavanju međunarodne pomorske trgovine. Zašto?

Ako pomorci na brodu, uslijed nemogućnosti iskrcaja i ukrcaja, nemogućnosti izlaska i kontakta sa kopnom, redovnim snadbijavanjem hrane i vode na brodu itd. dovodi se u pitanje psiho-fizička premorenost pomoraca na brodu, a time i obavljanje posla. Dakle, dovodi se u pitanje međunarodna pomorska trgovina.

Crna Gora, kao članica IMO-a prihvatila je njihovu preporuku i proglasila pomorace kao “ključne transportne radnike”. U skladu sa tim očekujemo da će taj status, pored deklarativnog, pomorci dobiti i u praksi. Ovo znači da bi pomorci trebali biti prepoznati od Ministarstva zdravlja i Ministarstva za kapitalne investicije (Direktorat za pomorstvo) kao prioritetnu grupu za vakcinisanje. Naravno da prioritete treba da imaju rizične grupe koje utvrdi Ministarstvo zdravlja. Ovim podsjećamo Vladu da postoji značajan broj pomoraca i da postoje međunarodne obaveze koje smo preuzeli, a koje bi morali ispuniti.

Kada je u pitanju vakcinacija kao uslov za ukrcaj, po dostupnim informacijama koje imam, zahtjevi za vakcinacijom pomoraca, kao međunarodnom standard, a koje predlaže Međunarodna zdravstvena organizacija, će zavisiti od dinamike široke dostupnosti vakcina. Za ovo je potrebno da se steknu uslovi odnosno vrijeme ali, kao što smo svjedoci, to ne ide željenom dinamikom. Na drugoj strani imamo neke “off shore” kompanije, koje kao internu mjeru zaštite, zahtijevaju vakcinisanje. U ovim slučajevima se radi o bogatim kompanijama kojima je vakcina dostupna pa one same to, prije ukrcaja, i organizuju. U svakom slučaju pozivamo Ministarstvo zdravlja i Ministarstva za kapitalne investicije (direktorat za pomorstvo ) da prate i primjenjuju međunarodne  zdravstvene standarde, ili zahtjeve koji se odnose na pomorce, a takođe i na zahtjeve Sindikata radnika u pomorskom transport, Udruženja kapetana, Unije pomoraca i Udruženja agencija za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca. Inače, već brojne pomorske zemlje su pomorce stavile u prioritetnu grupu. Takođe kiparska pomorska administracije je prije neki dan predložila program i naglasila potrebu za praktičnim, izvodljivim i kolektivnim pristupom rešavanju pitanja vakcinacija pomoraca. U ovom programu fokus je stavljen na pomorce koji su kod kuće”.

Kakva su očekivanja od nove Vlade i kako gledate na to što ne postoji posebno Ministarstvo pomorstva?

“Poznato je javnosti, ali i novoj Vladi, da struka u dužem vremenskom periodu nije bila zadovoljna radom bivšeg Ministarstva saobraćaja i pomorstva. Javnosti, a i novoj Vladi, razlozi su poznati.

Zato od nove Vlade očekujemo da napravi diskontinuitet u tretiranju pomorstva i promjene u svom radu u odnosu na prošlu. Struka očekuje kvalitetne promjene i konkretne rezultate. Ne promjene radi promjena. Novo Ministarstvo za kapitalne investicije je preuzelo dosadašnje Ministarstvo saobraćaja i pomorstva. Od novog Ministarstva očekujemo da hitno organizuje budući Direktorat za pomorstvo, da hitno uradi sistematizaciju i da pristupi adekvatnim kadrovskim promjenama koje će biti rukovođenje isključivo strukom. Očekujemo da hitno počne primjena već donesene Strategije razvoja pomorske privrede sa akcionim planom. Očekujemo da sarađuju i koordiniraju rad sa drugim ministarstvima. Očekujemo da se neka dosadašnja zakonska rješenja hitno preispitaju i promijene. Ovo se prije svega odnosi na Zakon o sigurnosti pomorske plovidbe, a kojim se reguliše rad lučkih kapetanija, sistem obuke i dijela obrazovanja pomoraca, rad Agencije za posredovanje pri započljavanju pomoraca, izdavanju ovlašćenja pomoraca, registra pomoraca, pilotske službe… Očekujemo da shvate da su oni tu zbog nas, a ne obrnuto.

Što se tiče samostalnog Ministarstva pomorstva mislim da to nije realno prvenstveno zbog toga što smo mi mala pomorska zemlja. Kinezi kažu “Nije važno koje je boje mačka već da li lovi miševe”. U ovom slučaju nam je najvažnije da državni organ, koji je nosilac posla, bude dobro organizovan i da bude dobro stručno i kadrovski osposobljen”.

Razgovor sa članom UO Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore, kapetanom duge plovidbe Jankom Milutinom, možete poslušati u emisiji “Život je more sutra (subota 13.02.) od 11 sati.