Društvo

Tekst i foto: Biljana Marković

Naučnici Institita za biologiju mora Kotor (UCG) nedavno su boravili u Rimu, gdje su učestvovali u radu Generalne komisije za ribarstvo Mediterana (GKRM), koja će kroz aktivnosti ekspertskih grupa u novembru donijeti preporuke za održivo korišćenje jadranskih resursa.

Dr Aleksandar Joksimović, koji je u ime Instituta za biologiju mora učestvovao na ovom skupu, pojašnjava za Radio Kotor da će se ove preporuke odnositi na demerzalne resurse, pridene, odnosno na mali obalni ribolov i na resurse male plave ribe, srdele i inćuna u Jadranskom moru.

Nakon skupa u Rimu, održan je i sastanak podkomiteta GKRM za Jadransko more u Splitu, dok će, kako najavljuje, krajem juna zasijedati naučni komitet ove Komisije.

Kada se preporuke za sektor ribarstva usvoje u novembru na godišnjoj sesiji Generalne komisije za ribarstvo Mediterana, dostaviće se državama članicama i resornim ministarstvima na implementaciju u zakonodavstvo.

Joksimović ističe da naučni podaci ukazuju da su jadranski, ali i mediteranski resursi „prilično opterećeni“.

„Dakle, velike su flote, veliki su ribolovni napori. U tom kontekstu donosiće se i donijeće se mjere koje će na neki način smanjiti taj pritisak na resurse ribarstva Jadrana i Mediterana“, navodi Joksimović.
 
Dodaje da to podrazumijeva uvođenje određene zabrane, dakle djelova u godini kada se neće moći ribati, smanjenje broja ribolovnih dana i drugo. Sve ide u pravcu da se ribolovni resursi malo osvježe, da ih pustimo, oslobodimo tolikog pritiska i da bi se ribe, kako to priroda reguliše, onda obnovile i na neki način dopunile te resurse, koji su već prilično izlovljeni“.

Boka Kotorska, koja je naše unutrašnje more, nije, dodaje, u tom kontekstu i već je pod režimom zaštite. Naime, u zalivu je zabranjeno kočarenje i veliki privredni ribolov, odnosno dozvoljen je samo mali obalni ribolov.
  
„Sama Boka po sebi nije toliko ugrožena, naravno ukoliko se, u skladu sa propisima, zakonom i pravilnicima, te mjere poštuju: dakle broj ograničenih alata, broj metara mreže, parangala itd. Otvoreno more je pod većim pritiskom, ne crnogorske flote, koja zapravo nije velika“, naglašava Joksimović.

Ona danas ima nešto više od 200 plovila. Najveći broj odnosi se na čamce malog obalnog ribolova - skoro 90 odsto. Ostatak su, kaže, koče i plivarice.

„Uvijek ponavljamo i ističemo da Crna Gora nije doprinjela tom stanju, ali nažalost te preporuke i odluke se odnose i na nas. Računamo i na fleksibilnost administarcije u Briselu u toku naših budućih pregovora sa Evropskom komisijom za pogravlje ribarstrvo“, zaključuje Joksimović.