Društvo

Regionalna Core days konferencija otvorena je danas sa u hotelu Hyatt Regency Kotor Bay Resort na Markovom rtu.

Organizatori, (NALED i članovi Core partnerstva, uz podršku Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (Sida) i Nemačke razvojne saradnje (GIZ),  sa predstavnicima svih zemalja Zapadnog Balkana razgovarali su o razvoju ekonomija, podsticanju zelene i energetske tranzicije i evrointegracijama.

Na otvaranju konferencije govorili su: predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, ministar razvoja, poduzetništva i obrta Federacije Bosne i Hercegovine Vojin Mijatović, regionalni menadžer IFC-a za Zapadni Balkan Nicolas Marquier, generalni sekretar Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope Mathieu Mori, te izvršna direktorka NALED-a Violeta Jovanović.

Kako ističe Jokić, namjera opštine jeste da se Kotor razvije kao grad koji će do kraja implementirati pametne i zelene tehnologije kako bi na taj način stvorio ne samo bolje biznis okruženje, već i bolje uslove za život svojih građana.

“Vjerovatno smo jedna od prvih lokalnih samouprava u cijelom regionu koja je implementirala pametne tehnologije, a posebno ono što je danas primat širom svijeta - tehnologija vještačke inteligencije je implementirana u opštini Kotor na različite načine u protekle dvije godine. Prije godinu dana smo upotrebom vještačke inteligencije i pametnih tehnologija uspjeli da u potpunosti izmjenimo naš poreski sistem, odnosno poreske baze, što je omogućilo značajno veće prihode lokalnoj samoupravi, ali i transparentniji proces oporezivanja na teritoriji grada Kotora. Na taj način smo poboljšali priliv jer svakako kada su svi jednako oporezovani, onda svi funkcionišu” – ističe Jokić.

Navodi da je Opština Kotor prva u regionu implementirala vještačku inteligenciju u saobraćajnom sistemu grada koji je predstavljao, kako ističe, ne samo veliki problem za naše sugrađane, već i veliku biznis barijeru tokom 9 od 12 mjeseci tokom godine.

“Prvi korak u projektu bio je sistem koji je radila izvjesna njemačka firma i koji je ove godine dao ozbiljne rezultate i pomake u tom dijelu funkcionisanja našeg grada.
Prvi smo implementirali sistem zelenih tehnologija u smislu pomorskog prevoza, pa od ove godine imamo i linijski pomorski prevoz na teritoriji Kotorsko-risanskog zaliva koji je u potpunosti posredstvom solarne tehnologije.

Sve ovo predstavlja tek početak svega onoga što su planovi u implementaciji drugih tehnologija, jer je naše trajno opredjeljenje da budućnost ne čekamo nespremni” – poručuje Jokić.

Konferencija Core days je svake godine prilika da se razmjene primjeri praksi i razgovara o planovima i ciljevima ekonomija na evropskom putu. O agendi Federacije Bosne i Hercegovine govorio je zamjenik premijera i ministar razvoja, preduzetništva i obrta Vojin Mijatović.

“Sav život i sva ekonomija se odvija na lokalnom nivou i nama iz centralnih vlada značajno je lakše. Ljudi koji su predsjednici opština, gradonačelnici, znaju koliko je teško implementirati sve ono što su politike i zakonski okviri koji mi iz centralnih nivoa donosimo i namećemo. I ono što su realni izazovi. Vrlo često dobre prakse u jednoj zemlji teško je implementirati u drugoj. Prakse EU ponekad je teško implementirati na naše uslove, ali to su sve realni izazovi koji nam zapravo daju za obavezu i za pravo da spremni dočekamo budućnost.
Ovakve platforme su sjajna priprema za sve ono što nas očekuje kada je u pitanju EU. Mnogo koriste nama samima i našim zemljama” – ocjenjuje Mijatović.

Lokalne samouprave imaju važnu ulogu u planiranju i sprovođenju reformi zbog čega je važno raditi na dijalogu među čelnicima gradova i opštinama u regionu. O ovoj temi govorio je generalni sekretar Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope Mathieu Mori.

Zemljama Zapadnog Balkana predstoji dug i složen put digitalizacije, zelene i energetske tranzicije, a podrška međunarodnih partnera je ključna u vremenu u kojem se svi suočavamo sa složenim ekonomskim izazovima.
Na koje načine međunarodna zajednica podržava region Jugoistočne Evrope u svojoj transformaciji govorio je regionalni menadžer IFC-a za Zapadni Balkan Nicolas Marquier.
Program sertifikacije gradova i opština više od 10 godina pomaže lokalnim samoupravama u regionu da se profilišu kao poželjne investicione destinacije i steknu povjerenje privrede, građana i međunarodne zajednice.
Kako ovaj program podstiče regionalnu saradnju i razvoj reformskih inicijativa govorila je izvršna direktorka NALED-a Violeta Jovanović.

“Povezivanje i jačanje naših ekonomija je sigurno put da idemo naprijed u uslovima krize koja je zadesila čitav svijet, pa tako i naš region, opterećen brojnim problemima. Nakon Dubrovnika ove godine u Kotoru nastavljamo da kroz dijalog i razmjenu najboljih praksi učimo jedni od drugih. Poreska reforma i ukidanje doprinosa za zdravstvo je svakako recept za uspjeh koji planiramo da preuzmemo od naših domaćina kao formulu za donosioce odluka koji žele da smanje sivu ekonomiju i ojačaju svoj BDP” – ističe Jovanović.

Gost konferencije bio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Odgovarajući na pitanja bivšeg ministra spoljnih poslova Republike Srbije Gorana Svilanovića, između ostalog, govorio je o podjeli društva kako u našoj zemlji, tako i u evropskim državama.

Kada su u pitanju identitetska pitanja Crnu Goru je uporedio sa svim drugim zemljama Evrope koje se suočavaju sa sličnim izazovima po pitanju identiteta ali, ističe, i drugačije tome pristupaju.

“Nismo mi u Crnoj Gori i regionu ništa posebni po tom pitanju. Postoji razlika na koji način pristupamo tim pitanjima i na  koji način političke elite u našoj i ostalim zemljama pristupaju rješavaju tj. upravljanju njima.

Vjerujem da je ovo mjesto u kojem živi jako homogena zajednica. Kada posmatrate svjetonazor ljudi na ovom području, bez obzira koje su vjere i nacije, oni su zapravo apsolutno isti. Klasne razlike su značajnije izražene u nekim drugim zemljama, nego što je to slučaj u Crnoj Gori” – navodi Milatović.

Napominjući da u Crnoj Gori žive ljudi koji se drugačije osjećaju i izjašnjavaju vjerski i nacionalno, ističe da je najvažnije da niko ne smije da trpi bilo kakve pritiske i marginalizaciju koja je, kaže, bila čest slučaj prethodnih godina.

“Prethodni režim koji je upravljao Crnom Gorom uvijek je vladao po principu “zavadi pa vladaj”, djeleći ovo društvo dodatno i fokusirajući svoju vladavinu na različitim podjelama koje su postojale u društvu. Početkom devedesetih godina u potpunosti je bio marginalizovan muslimanski, bošnjački narod u Crnoj Gori, pa je onda došla situacija da u jednom periodu to bude albanski narod, pa u prethodnih 10 -15 godina na meti režima su bili Srbi. Uvijek je bila otvorena i stalna diskiminacija, te nedovoljno učešće u državnoj administraciji. U trenutku kada je došlo do promjene vlasti u Crnoj Gori 2020. godine, zvanični podaci  naše državne administracije govore da zvanični da uprkos tome što u Crnoj Gori živi skoro 30 posto Srba, njihova zastuplčjenost u državnoj upravi je bila na nivou pet posto. Zamislite kakav je to osjećaj nedovoljno jednakih šansi.  
Crna Gora za koju se ja borim je ona gdje zaista svako može da se osjeća onako kako misli da treba. Mislim da je pred nama da izgradimo društvo gdje će se svako osjećati onako kako želi, a da će bez obzira na svoj osjećaj imati podjednake šanse za uspjeh u životu koje će u potpunosti samo zavisiti od toga koliko je obrazvan  i koliko neko radi kako bi ostvario određene životne ciljeve”- ističe Milatović.

Ocjenjuje da je u prethodnom periodu političkim elitama bilo mnogo lakše da dijele društvo na nacionalnu pripadnost, nego da svima posvećaju prosječnu platu i penziju, te da reformišu pravosuđe i da na taj način ljudi imaju podjednaku dostupnu pravdu.

“Prije promjene vlasti 2020. u Crnoj Gori je neto prosječna plata iznosila samo 500 eura i na tom nivou bila prethodnih 10 -12 godina. Minimalna penzija je bila 140 eura. Svaki četvrti stanovnik Crne Gore bio je na rubu siromaštva. Imali ste zemlju koja je uz sve resurse koje imamo bila zemlja nepravde i siromaštva, gdje je dnevna politika u kontinuitetu bila fokusirana na stvari koje nas dijele, a ne na stvari koje nas okupljaju. A uvijek nas okuplja ljubav prema Crnoj Gori, posvećenost ovom mjestu, borba za Crnu Goru i želja da se puno ljepše živi u našoj zemlji.

Duboko vjerujem da je Crna Gora danas jedno slobodnije i bogatije društvo” – kaže Milatović.

Ističe da prosječna plata u Crnoj Gori danas iznosi 800 eura, a da je minimalna penzija porasla na 300 eura.

“U Crnoj Gori danas sva djeca imaju besplatne udžbenike, opet postoji dječiji dodatak, socijalna davanja su vraćena, imaju ulogu koja postoji u mnogim demokratskim društvima i kojima su povećane plate i penzije i u tom smislu napravljen je jedan istorijski iskorak u kontekstu ekonomskog unapređenja situacije” – navodi Milatović.

Na konferenciji su dodijeljene biznis premium sertifikati BFC lokalnim samoupravama koje su u posljednjem navršenom ciklusu stekle pečat kvaliteta i potvrdu da pruže usluge po najvišim međunarodnim standardima.

Ceremoniju dodjele priznanja otvorila je ministarka uprave i lokalnih samouprava u Republici Srpskoj Senka Jujić.

Kako pojašnjava, za dobijanje sertifikata potrebno je ispuniti 10 kategorija različitih uslova i preko 60 podkriterijuma.

“Veza između privrede i lokalne samouprave treba da se ogleda u partnerstvu, na način da kroz ovaj sertifikat privrednici ne dobijaju samo olakšice, nego jedinice lokalne samouprave kroz ovaj sertifikat garantuju da su na realan način prikazali svoje povoljno poslovno okruženje, kao atraktivnu destinaciju za ulaganja koja će biti zanimljiva privrednicima, kako domaćim, tako i inostranim, da ulažu u privredu, kako u Republici Srpskoj, tako i širom regiona” – objašnjava Jujić.

Navodi da je u Republici Srpskoj 16 jedinica lokalne samourpave ostvarilo BFC sertifikat.

“Radi se o unaprijeđenju privrede i preduzetništva, a osnovni cilj svakako jesu bolji uslovi za život naših građana i stvaranje povoljnog poslovnog okruženja” – navodi Jujić.

Uz već postojeće 44 sertifikovane opštine, pridružile su se još četiri lokalne samouprave: dvije iz Republike Srpske i dvije iz Srbije.

Kako su istakli organizatori, tokom predstojeća dva konferencijska dana razgovaraće se o najvažnijim aspektima održivog razvoja ovog dijela Evrope i rješenjima za bolje uslove poslovanja.
Biće objavljeni rezultati prvog regionalnog izvještaja koji mjeri ekonomsku i političku stabilnost i rangira ekonomije prema kvalitetu, kvalitetu života i uslovima za poslovanje.

Tekst: Irena Mačić
Foto: Radio Kotor