Društvo

Eko centar Delfin, u saradnji sa Sekretarijatom za zaštitu prirodne i kulturne baštine Opštine Kotor, realizuje projekat „eKo-zajedno održivo planiramo i upravljamo“, kroz koji se sprovodi istraživanje s ciljem prikupljanja podataka za izradu nacrta novog Lokalnog plana zaštite životne sredine.

Tim povodom je održana Javna tribina pod nazivom „Stanje životne sredine u lokalnoj zajednici“ juče u Domu kulture „Niko Bilafer“ u Stolivu, namijenjena građanima mjesnih zajednica Muo, Prčanj i Stoliv. Tribini su prisustvovali predstavnici lokalne uprave, nadležnih službi i komunalnih preduzeća, kao i brojni građani koji su iznijeli probleme i sugestije u vezi sa stanjem životne sredine u svojim zajednicama.

Javnoj tribini prisustvovali su, između ostalih, predstavnica Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine Opštine Kotor Jelena Vuković, predstavnici Eko centra Delfin, Ljilja Radunović i Žarko Radulović, predstavnici Komunalnog preduzeća Kotor Jelena Radunović i Marko Pajović, Miodrag Kuželj iz Sekretarijata za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj, kao i Sergej Čelanović ispred Komunalne inspekcije Opštine Kotor.

U ime Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine prisutnima se obratila Jelena Vuković, koja je podsjetila da je cilj projekta prikupljanje konkretnih podataka i prijedloga građana kako bi se izradio kvalitetan i primjenjiv Lokalni plan zaštite životne sredine za naredni period.

Predstavnica Eko centra Delfin, Ljilja Radunović detaljnije je govorila o značaju ovog dokumenta, podsjetivši da je prethodni Lokalni plan zaštite životne sredine za Opštinu Kotor rađen za period od 2019. do 2023. godine.

„Svaka opština je po zakonu obavezna da uradi Lokalni plan zaštite životne sredine. U okviru zakona definisane su oblasti koje moraju biti obrađene, upravljanje otpadom, vodosnabdijevanje, otpadne vode, klima, energetska efikasnost i druge teme. Međutim, Kotor je specifičan jer imamo prirodnu i kulturnu baštinu pod zaštitom UNESCO-a, ali i posebne izazove koje donose turistička sezona, kruzing turizam, saobraćaj, buka i upravljanje zelenim površinama“, istakla je Radunović.

Ona je naglasila da je prema dosadašnjim analizama oko 55 odsto prethodnog plana realizovano do 2026. godine, te da je sada cilj izrada novog plana za period od 2027. do 2030. godine.

„Bez građana se ova politika ne može donijeti, jer upravo građani najbolje poznaju stanje na terenu. Praksa iz prethodnog perioda pokazala je da smo obilaskom mjesnih zajednica dobili veliki broj korisnih informacija kojima Lokalna uprava ranije nije raspolagala“, poručila je Radunović.

Žarko Radulović iz Eko centra Delfin istakao je da je cilj projekta da građani osjete da je riječ o dokumentu koji pripada svima.

„Mi danas ovdje ne možemo riješiti nijedan problem, ali možemo prikupiti informacije i jasno evidentirati ono što građane muči. Sve sugestije biće dio radne verzije lokalnog plana, nakon čega će biti definisani prioriteti, mjere, nadležnosti i rokovi za rješavanje problema“, kazao je Radulović.

Predsjednik MZ Stoliv, Dejan Kašćelan posebno je ukazao na problem kanala i potoka u Stolivu, navodeći da postoje ozbiljna neslaganja između postojećeg katastra i stvarnog stanja na terenu.

„Stoliv je sav na potocima i upravo zbog toga imamo veliki problem. Mnogo toga nije usklađeno sa starim austrougarskim planovima, a na pojedinim mjestima preko potoka su izgrađeni putevi. Kada dođu velike vode, nastaju ozbiljni problemi“, rekao je Kašćelan.

On je naveo i da su građani uglavnom zadovoljni redovnošću odvoženja otpada, ali da boksovi za kontejnere moraju biti uređeni i prilagođeni turističkom mjestu kakav je Stoliv, uz obavezno postavljanje prostora za reciklažu plastike i kartona. Kao problem istakao je i neorezano granje uz puteve, na koje je, kako tvrdi, ukazano još početkom marta, ali reakcije nadležnih još nije bilo.

Tokom rasprave otvorena su i pitanja lošeg napajanja električnom energijom prema Gornjem Stolivu, kao i prošlogodišnjeg izlivanja nepoznate materije na plaži hotela Hyatt, kada je, prema riječima mještana, sadržaj izbijao iz tla i ulazio u more, a uzrok do danas nije utvrđen. Govorilo se i o problemu ribnjaka za koji je, kako je navedeno, izdato odobrenje bez saglasnosti Instituta za biologiju mora.

Predstavnica Savjeta MZ Stoliv, Gorica Radonjić ukazala je na višegodišnje probleme sa vodom u zimskom periodu na području Markovog rta, ali i na nesavjesno parkiranje i brzu vožnju motocikala tokom turističke sezone, predlažući postavljanje ležećih policajaca ili češće kontrole saobraćaja.

Građani su dodatno ukazali na problem velikog broja pasa lutalica koji napadaju stoku i predstavljaju potencijalnu opasnost za stanovnike i djecu, zatim na način odlaganja građevinskog i kabastog otpada, kao i na činjenicu da je nekadašnja gradska plaža postala hotelska, zbog čega građanima više nije omogućen pristup kupanju.

Mještanin Romeo Mihović ocijenio je da institucije često ne rade svoj posao, zbog čega teret rješavanja problema ostaje na mjesnim zajednicama i građanima, dok je Bogdan Čučković govorio o problemima koji su se pojavili tokom požara iznad Gornjeg Stoliva. On je apelovao na čišćenje opštinskih puteva i staza kako bi vatrogasne ekipe u slučaju novih požara mogle lakše pristupiti terenu, ali i ukazao na problem uzurpacije opštinskog puta na parceli 436, zbog čega više porodica ne može prići svojim imanjima.

Predsjednik MZ Prčanj, Vitomir Vujović otvorio je pitanja uticaja kruzera na životnu sredinu u Bokokotorskom zalivu, posebno ukazujući na podmorske vibracije, mulj, PM čestice i buku.

„Imamo problem sa preranim sidrenjem kruzera, velikom bukom u zoru i razglasima koji se puštaju već u sedam sati ujutro, dok talasi koje stvaraju plovila više nisu bezbjedni za kupanje, naročito djece“, upozorio je Vujović.

On je ukazao i na nedostatak kontejnera u blizini groblja na Prčanju.

Nakon višesatne rasprave i brojnih sugestija građana, organizatori i predstavnici nadležnih službi evidentirali su sve primjedbe i prijedloge, uz poruku da će oni biti uključeni u dalju izradu Lokalnog plana zaštite životne sredine.

Za pojedine probleme građanima su dati i konkretni savjeti o načinima podnošenja prijava i obraćanja nadležnim institucijama, dok je predstavnica Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine Opštine Kotor, Jelena Vuković poručila da mještani i u narednim danima mogu dostaviti dodatne primjedbe, prijedloge i sugestije ukoliko se naknadno sjete još nekih problema koje smatraju važnim za lokalnu zajednicu.

Mihaela Moškov