Društvo

Eko centar Delfin, u saradnji sa Sekretarijatom za zaštitu prirodne i kulturne baštine Opštine Kotor, realizuje projekat „eKo-zajedno održivo planiramo i upravljamo“, kroz koji se sprovodi istraživanje s ciljem prikupljanja podataka za izradu nacrta novog Lokalnog plana zaštite životne sredine. Tim povodom juče je u „Malom mjestu“ u risanskoj ulici Gabela održana javna tribina posvećena stanju životne sredine za mjesne zajednice Risan, Perast, Morinj, Kostanjica i Krivošije.

Tribini su prisustvovali predstavnici lokalne uprave, nadležnih službi i Komunalnog preduzeća, kao i građani/ke iz Risna i Perasta koji su iznijeli probleme i sugestije u vezi sa kvalitetom života i stanjem životne sredine u svojim sredinama.

U ime organizatora javne tribine prisustvovali su sekretarka Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine Opštine Kotor Bojana Petković, predstavnici Eko centra Delfin Ljilja Radunović i Žarko Radulović, predstavnik Komunalne policije Miodrag Božović, predstavnik Službe za inspekcijske poslove Sergej Čelanović, predstavnici Komunalnog preduzeća Kotor Jelena Radunović i Mladen Krivokapić, kao i Miodrag Kuželj iz Sekretarijata za investicije Opštine Kotor.

Sekretarka Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine Opštine Kotor Bojana Petković pojasnila je da je cilj tribine prikupljanje podataka za izradu novog Lokalnog plana zaštite životne sredine.

„Održavamo javne tribine u svim mjesnim zajednicama kako bismo od građana dobili informacije o problemima sa kojima se suočavaju i kako bismo zajedno sa nadležnim službama definisali mjere koje će biti uvrštene u plan. Na taj način biće određeni nosioci aktivnosti, potrebna sredstva i rokovi za realizaciju, a nakon usvajanja plana moći ćemo da pratimo njegovo sprovođenje“, kazala je Petković.

Žarko Radulović iz Eko centra Delfin istakao je da je cilj tribina da građani direktno učestvuju u kreiranju plana koji predstavlja zakonsku obavezu lokalne samouprave.

„Želimo da čujemo šta građani misle i da na osnovu njihovih stavova kreiramo plan koji će odgovoriti na stvarne potrebe lokalnih zajednica. Sve sugestije koje prikupimo biće evidentirane i razmotrene prilikom izrade dokumenta“, kazao je Radulović.

Kako je naveo, nakon završetka javnih rasprava svi prikupljeni prijedlozi biće objedinjeni u prednacrt plana, koji će potom ponovo biti predstavljen građanima u mjesnim zajednicama. Podsjetio je da je sličan proces sproveden i 2019. godine, te naglasio da je namjera da građani prepoznaju plan kao dokument koji nastaje na osnovu njihovih potreba i inicijativa.

„Kada pripremimo prednacrt plana, ponovo ćemo doći u mjesne zajednice i predstaviti građanima šta je od njihovih prijedloga uvršteno. Važno je da građani prate realizaciju mjera jer je riječ o dokumentu koji nastaje upravo na osnovu njihovih inicijativa“, poručio je Radulović.

Ljilja Radunović iz Eko centra Delfin kazala je da je uoči tribina sprovedeno i anketiranje građana, u saradnji sa Osnovnom školom „Veljko Drobnjaković“, kako bi se prikupili podaci o najvažnijim problemima u lokalnim zajednicama.

„Anketiranje smo sproveli u saradnji sa školom, ali i direktno na terenu, kako bismo obuhvatili što veći broj građana i dobili što realniju sliku o problemima sa kojima se suočavaju“, kazala je Radunović.

Prema preliminarnim rezultatima, među temama koje građani najčešće ističu nalaze se saobraćaj, vodosnabdijevanje, upravljanje otpadnim vodama, inspekcijski nadzor i pitanja zaštite životne sredine. Ona je pozvala prisutne da kroz razgovor ukažu na probleme koje smatraju prioritetnim za rješavanje u narednom četvorogodišnjem periodu.

„Preliminarni rezultati pokazuju da građani kao prioritete prepoznaju pitanja saobraćaja, vodosnabdijevanja, upravljanja otpadnim vodama i inspekcijskog nadzora. Nakon završetka obrade svih podataka, javnosti ćemo predstaviti objedinjeni izvještaj sa rezultatima istraživanja“, navela je Radunović.

Iako odaziv građana nije bio veliki, javna tribina trajala je gotovo dva sata, tokom kojih su predstavnicima opštinskih službi upućena brojna pitanja i sugestije. Kapetan Branislav Kordić podsjetio je na prijedloge koje je iznio na sličnoj javnoj raspravi 2018. godine, ističući da je od tada realizovan mali broj predloženih mjera.

Među najčešće pominjanim problemima našla se neizgrađena kanalizaciona mreža u Risnu. Građani su ukazali da se otpadne vode često izlivaju u ulicu Gabela i okolne potoke usljed  ispuštanja preliva, dok su posebno problematizovali način odvođenja otpadnih voda iz Specijalne bolnice „Vaso Ćuković“, Doma starih i hotela „Mövenpick“, za koje tvrde da završavaju direktno u moru.

Mještani su ukazali i na dugogodišnji problem rada kamenoloma u zaleđu Risna i na području Krivošija, navodeći da oni narušavaju izgled UNESCO zaštićenog područja, stvaraju velike količine prašine i dodatno ugrožavaju teren miniranjem.

Posebna pažnja posvećena je divljim deponijama u zaleđu Risna, kao i problemu nepropisnog odlaganja otpada u urbanom jezgru grada. Građani su predložili izmještanje pojedinih kontejnerskih mjesta i postavljanje na lokacijama koje bi bile funkcionalnije i pristupačnije stanovništvu, kao i zamijene kontejnera na više lokacija.

Tokom tribine govorilo se i o potrebi zaštite divljeg šipka po uzoru na rezervat lovora i oleandera, kao i o neophodnosti evidentiranja i zaštite bujičnih potoka na ovom području. Mještani smatraju da bi Opština trebalo da vodi više računa o tome šta se u te vodotoke ispušta i na koji način se koriste za prolazak različite infrastrukture.

Kao značajne teme izdvojene su i zaštita kulturne baštine, unapređenje signalizacije prema kulturnim dobrima, zaštita ulice Gabela od saobraćaja postavljanjem stubića, kao i pitanje buduće namjene Doma kulture u Risnu i prostora nekadašnje Luke Risan, za koje građani smatraju da bi trebalo što prije privesti adekvatnoj funkciji.

Građani su izrazili i nezadovoljstvo radom Službe za inspekcijske poslove, ističući potrebu za češćim prisustvom inspektora i službenika Komunalne policije na području Risna i okolnih mjesnih zajednica.

Na tribini je istaknuto da će tokom avgusta i septembra biti organizovan još jedan krug sastanaka po mjesnim zajednicama, kada će građanima biti predstavljeni prijedlozi koji su, na osnovu iznesenih sugestija i primjedbi, uvršteni u nacrt Lokalnog plana zaštite životne sredine.

Tekst i foto: Tamara Vuković