Društvo

Tekst: Sanja Čavor

Foto: Radio Kotor/S.Č.

Ljeto donosi drugačiji ritam u našu svakodnevicu, pa se on  prirodno preslikava i na čitanje. Ljudi tada češće biraju knjige koje im pružaju otklon od obaveza, opuštanje i zadovoljstvo.

Bibliotekarska savjetnica iz Gradske biblioteke i čitaonice Kotor Jasmina Bajo za Radio Kotor napominje da se i ambijent čitanja mijenja, jer se knjige nose na plažu, u planinu, u hlad pod smokvom.

“Biraju se naslovi koji se mogu brže čitati, koji ne opterećuju, ali koji ipak ostave neki unutrašnji trag, blagu introspektivu, tiho razmišljanje, osmijeh. Knjige koje nazivamo ljetnim štivima lako se čitaju i prihvataju, bilo da su to romantične priče, lagani trileri, putopisi, humoristični romani ili knjige o samopomoći”, kaže Bajo za emisiju “Nedjeljni razgovor” i dodaje da “lagano” štivo nije površno.

“To su knjige koje ne zahtijevaju napor, ali donose zadovoljstvo i često više znače nego što očekujemo. Čitaju se s lakoćom, bez stalnog zaustavljanja i analize, ali u pravim trenucima znaju da nas nasmiju, dirnu, zadrže u sebi još dugo nakon što ih završimo”, navodi ona.

Na pitanje, koje knjige nas mirisom papira mogu vratiti u neko ljeto iz prošlosti, Bajo se sjeća starih izdanja “Prosvete”, klasika koje je čitala tokom raspusta.

“Takve knjige nose poseban miris vremena, a rečenice iz njih ostanu zauvijek zabilježene u pamćenju, kao neki tihi eho iz djetinjstva”, kaže naša sagovornica.

Topli, ljetnji dani su i vrijeme kada mnogi, možda prvi put nakon dugo vremena, uzmu knjigu u ruke. Mnogi tada, usporeni, oslobođeni svakodnevnih obaveza, nađu vremena da čitaju. To je period kada se pažnja lakše obrati na tekst, kada je lakše posvetiti se sebi. Zato nije neobično da neko tek tada otkrije da voli da čita. Za one koji nisu dugo čitali, Bajo savjetuje da se krene od kratkih formi: priča, eseja, duhovitih kolumni.

“Važno je da prva knjiga ne bude obaveza, već zadovoljstvo. Dovoljno je da neko pročita nekoliko strana. Ako je knjiga prava, ona će nas povući dalje”, smatra ona.

Često se postavlja pitanje-čitamo li danas ono što zaista volimo ili ono što svi čitaju? Naša gošća smatra da društvene mreže i algoritmi diktiraju popularnost, ali istovremeno mogu pomoći da otkrijemo nešto što inače možda ne bismo pronašli.

“Ipak, lako je izgubiti se u moru preporuka i trendova, zbog čega je važno razvijati ličnu čitalačku intuiciju, slušati sebe i graditi sopstveni ukus”, podvlači Bajo.

Govoreći o tehnologiji i čitanju, napominje da audioknjige, e-čitači i podkasti o knjigama nisu prepreka, već nova vrata koja vode ka jednostavnijem i bržem pristupu književnosti. Audioknjige su idealne za one koji se teško fokusiraju na pisani tekst, e-čitači omogućavaju da cijela biblioteka stane na dlan, a podkasti donose preproruke za knjige kroz razgovor i interpretaciju. Sve su to, kako kaže, različiti putevi do istog cilja, a to je da budemo u kontaktu sa pričom, jezikom i emocijom.

Biblioteka u Kotoru, ističe, tokom ljeta postaje i više od mjesta za čitanje.  Postaje prostor zajednice, susreta, stvaranja. Dok se grad puni turistima i biva bučan, biblioteka ostaje jedno tiho utočište. Kroz radionice, izložbe, promocije i panele, biblioteka doprinosi kulturnom životu grada.

“Na društvenim mrežama Gradske biblioteke redovno se objavljuju preporuke za čitanje, noviteti iz fonda i informacije o dostupnim naslovima. Fond biblioteke je obrađen u sistemu Cobiss, što omogućava korisnicima/ama da iz udobnosti doma pretraže i pronađu naslove koje žele da pozajme”, napominje Bajo.

Iako je ljeto period kada mnogi imaju više vremena za čitanje van posla, ona otkriva da su joj ljeta uglavnom radna, ali u tome vidi draž, jer radi posao koji voli.

Ovog ljeta, zajedno sa koleginicom Majom Mrđenović, priprema književni program "Pjaca od knjige", koji će biti održan 5. i 6. avgusta u okviru festivala “KotorArt”. Program, pod radnim nazivom "Kao žena nemam domovinu", biće posvećen post-jugoslovenskom ženskom antiratnom pisanju. U fokusu će biti romani "Sezona berbe" Magdalene Blažević, "Duž oštrog noža leti ptica" Tanje Stupar Trifunović, "Mali roman o blatu" Nataše Nelević i "Niko nije zaboravljen i ničega se ne sećamo" Mirijane Drljević.

Program će otvoriti teme kolektivnog i ličnog sjećanja, feminističkog antifašizma, suočavanja kroz književnost i angažovane književne prakse. U drugoj polovini avgusta najavljeno je i posebno predavanje dr Milijane Simonović, naše sugrađanke koja predaje na univerzitetu u Poljskoj. Ovog ljeta govoriće o Ivu Andriću, njegovom odnosu prema Njegošu i Boki, što će biti prilika da se podsjetimo veličine ovog nobelovca u godini kada obilježavamo pola vijeka od njegove smrti”, pojašnjava Bajo.

Na pitanje koju bi knjigu ponijela ovog ljeta, kada bi morala izabrati samo jednu, bez dileme odgovara: ”drugi dio romana Vukovi šume večnosti Karla Uvea Knausgora”.

Riječ je, naime, o djelu koje zahtijeva punu pažnju, koncentraciju i vrijeme, ali, kako kaže, vrijedi svakog truda. Knausgor je, po njenom mišljenju, jedan od najvažnijih pisaca današnjice, autor čija djela već sada možemo smatrati klasicima 21. vijeka.

Za kraj, preporučila je i niz sjajnih naslova za čitanje ovog ljeta. Od domaćih autora izdvaja zbirku poezije Damira Janjalije "Ljubavna pisma Silviji Plat", roman "Prazne kuće" Danke Ivanović, kao i djela Slavice Perović ("Nova Nora"), Nataše Nelević ("Mala knjiga o blatu"), Mila Masoničića ("Kraj smjene") i Andreja Nikolaidisa ("Most na Drini"). Iz regionalne književnosti preporučuje romane Tanje Stupar Trifunović, Sanje Savić Milosavljević, Magdalene Blažević, Ivane Bodrožić, Tee Tulić, Dragana Velikića, Miharema Bazdulja, Aleksandra Šurbatovića i Roberta Perišića. Od prevedene književnosti tu su Han Kang, Jon Fose, Sali Runi, Kler Kigan, Dženi Erpenbek, Ijan Makjuan, Mišel Uelbek i Pol Oster.

Možda baš ovog ljeta pronađemo knjigu koja će nas dotaknuti, priču koja će nas pratiti godinama, ili možda po prvi put otkrijemo čitalačko zadovoljstvo koje nismo ni znali da tražimo.

 Emisiju možete poslušati na linku Nedjeljni razgovor