Društvo

Regionalna kancelarija SZO-a za Evropu predstavila je najnoviji „Izvještaj o dječijoj gojaznosti u evropskom regionu“ . Evropska inicijativa SZO-a za nadzor gojaznosti u djetinjstvu (COSI) osnovana je  kao odgovor na potrebu standardizovanih podataka o nadzoru učestalosti prekomjerne težine i gojaznosti među djecom školskog uzrasta. Dostupnost takvih informacija ključna je za razvoj djelotvornih politika i strategija za borbu protiv gojaznosti u djetinjstvu u Evropskoj regiji SZO-a.

Od prvog kruga prikupljanja podataka, u kojem je učestvovalo je 13 zemalja, COSI je dramatično porastao, čak 45 zemalja učestvovalo je u petom krugu koji se realizovao u periodu  između 2018. i 2020. godine.

Od toga su u petom krugu podatke prikupile 33 zemlje, a ukupno je izmjereno gotovo 411 000 djece uzrasta od 6 do 9 godina.

Sistematsko prikupljanje i analize tih podataka omogućavaju međudržavnu komparaciju i bolje razumijevanje napredovanja prekomjerne tjelesne težine i gojaznosti u djetinjstvu u Evropi. Zajedno jasno pokazuju da gojaznost u djetinjstvu ostaje veliki javnozdravstveni problem u Evropskoj regiji SZO-a.

Crna Gora se ovom istraživanju priključila u toku četvrte runde istraživanja, 2016. godine.  Ciljna grupa djece su bili sedmogodišnjaci, izmjereno je njih  1.689 . Mjerene su antropometrijske karakteristike, a od roditelja su dobijeni podaci o navikama u ishrani, fizičkoj aktivnosti i socioekonomskim karakteristikama porodice. Uprava škole je popunjavala školski upitnik  koji je obuhvatao pitanja u vezi sa školskim okruženjem.  Podaci koji su tada dobijeni predstvaljaju prve standardizovane podatke u vezi sa dječijom gojaznošću u Crnoj Gori, obzirom da podaci o statusu uhranjenosti, tjelesnoj aktivnosti i prehrambenim navikama školske djece nisu dio rutinske zdravstvene statistike u Crnoj Gori, dok se podaci sa redovnih sistematskih pregleda ne prikupljaju na standardizovan način.

U maju i junu 2019. godine sprovedena je druga runda ovog istraživanja  u Crnoj Gori.  Dobijeni su podaci koji pokazuju da skoro petina djevojčica i dječaka ima prekomjernu tjelesnu masu (18,1%), a malo ispod petine ih je gojazno (16,1%). Djevojčice skoro u istom procentu kao i dječaci imaju prekomjernu masu, dok su skoro svaki peti dječak (16,1) i svaka deseta djevojčica gojazni (10,5%). Kad je u pitanju distribucija djece sa gojaznošću u odnosu na stepen urbanizacije, primjetno je da najviše njih (15%) živi u urbanom području u poređenju sa  prigradskim (12,3%) i ruralnim područjem (9,6%). Istraživanjem su dobijeni podaci koji pokazuju da samo 1% roditelja smatra da mu je dijete gojazno, a da skoro svaki deseti da ima prekomjernu tjelesnu masu. Ukupno 88% roditelja smatra da su im djeca normalno uhranjena, dok 1,8% roditelja smatra da su im djeca pothranjena.

Kada govorimo o dnevnoj konzumaciji svježeg voća kod djece u Crnoj Gori u životnoj dobi između 6-9 godina, primječuje se da djevojčice češće konzumiraju voće u odnosu na dječake i to za čak 6%, dok dječaci češće konzumiraju  bezalkoholne zašećerene  napitke (više od tri dana u nedjelji) u odnosu na djevojčice (28% naspram 24%).

Podaci istraživanja ukazuju na to da su dječaci u Crnoj Gori za 10% više fizički aktivni od djevojčica, koristeći kao parameter to da u toku nedjelje provedu minimum dva sata baveći se nekom fizičkom aktivnošću (ples, trening…).

Crna Gora se svakako može pohvaliti time da je procenat djece koja provode najmanje jedan sat dnevno u prosjeku u aktivnoj igri čak  96% . Nakon Crne Gore, najviše vrijednosti zabilježene su u Rumuniji, Češkoj i Bugarskoj (svih 95%) dok su vrijednosti iznad 75% pronađene u većini zemalja.

U evropskom regionalnom izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije o gojaznosti za 2022. istaknut je niz alata politike utemeljenih na dokazima koji su dostupni državama članicama za sprečavanje i kontrolu gojaznosti, te je preporučen pristup kojim se rješavaju strukturni pokretači gojaznosti, zajedno sa odstupanjem od isključivo individualističkih pristupa.

Prekomjerna tjelesna težina i gojaznost među djecom i dalje su jedan od glavnih javnozdravstvenih izazova s kojima se suočava Evropska regija SZO-a. Osim što utiče na neposredno fizičko i mentalno zdravlje djece,  obrazovno postignuće i kvalitet života, nezdrava tjelesna težina u ranom životu može povećati rizik od gojaznosti i nezaraznih bolesti (NCD) kasnije u životu.

 Potreban je sveobuhvatan multisektorski pristup - onaj koji cilja na nezdravo okruženjo i njegove odrednice, a istovremeno jača zdravstvene sisteme za bolje sprečavanje i upravljanje gojaznošću i prekomjernom težinom.

 Na taj način će zemlje moći zaustaviti ili preokrenuti povećanje prekomjerne težine i gojaznosti u djetinjstvu, štiteći tako buduće zdravlje i dobrobit evropskog stanovništva.

(Saopštenje Instituta za javno zdravlje crne Gore)